Edin Garaplija, regionalni ekspert za upravljanje rizicima
Pored svih problema s kojima se susrećemo u BiH, sustav civilne zaštite funkcionira na umjereno zadovoljavajućoj razini. Ako bismo ga numerički ocjenjivali, onda bih se usudio tvrditi da je to čvrsta trojka i da zasigurno ima još prostora za napredovanje
Asocijacija za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini (AZUR) obilježila je deset godina djelovanja, tijekom kojih se profilirala u udruženje stručnjaka iz segmenta sigurnosti koje okuplja istaknute pojedince, institucije i tvrtke iz javnog i privatnog sektora Bosne i Hercegovine i regije. Osim u realizaciji aktivnosti i projekata na poboljšanju sigurnosti i poslovanja, prvenstveno u području identificiranja rizika za ljude, materijalna dobra i procese, AZUR je prisutan i u području zaštite i spašavanja te u kriznom menadžmentu. O aktualnostima i aktivnostima Asocijacije razgovarali smo s članom naučnog odbora AZUR-a dr. sc. Edinom Garaplijom.
Prošlogodišnje bujice i poplave u BiH još jednom su ukazale na silu prirode, posebice u odronu u Donjoj Jablanici koji je odnio i ljudske živote i nanio znatnu materijalnu štetu. Kako ocjenjujete reakciju sustava u akcijama spašavanja i potrage u Donjoj Jablanici i na drugim pogođenim područjima, a tu mislimo, prije svega, na snage civilne zaštite i GSS-a?
Živimo u “Društvu rizika” kako je to još 80-ih godina prošlog stoljeća definirao veliki njemački sociolog i filozof Ulrich Beck. Uslijed evidentnih klimatskih promjena, u posljednjim desetljećima smo sve češće izloženi iznenadnim katastrofama s ogromnim utjecajem na ljude, ekonomiju i kritičnu infrastrukturu. Prije samo par mjeseci smo tome svjedočili prilikom poplava koje su izazvale klizišta u nekoliko općina u Bosni i Hercegovini od kojih su najpogođenije bile Jablanica, Konjic, Kiseljak i Fojnica. Pored ogromne materijalne štete po prometnu infrastrukturu, privredu i objekte, na žalost ova katastrofa je odnijela i 27 civilnih žrtava. Po dobivanju informacija o nesreći, odmah je aktiviran sustav civilne zaštite, najprije na lokalnoj a zatim i na višim razinama. Svitanjem su se tek mogle sagledati ogromne posljedice katastrofe koje su bile veće od kapaciteta civilne zaštite u Bosni i Hercegovini. Kako ni zajednički kapaciteti entitetskih snaga nisu bile dovoljni, preko Operativnog Centra 112 ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, aktiviran je Mehanizam civilne zaštite EU. U narednim danima je pristizala značajna pomoć iz mnogih zemalja članica Mehanizma CZ EU, a među prvima su pristigli spasitelji iz Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Za njima su pomoć pružile i jedinice iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Turske i drugih zemalja EU. U skladu s procedurama, najprije je preživjelima i povrijeđenima pružena hitna medicinska pomoć i evakuacija u prihvatne centre. U narednim danima su spasitelji nadljudskim naporima ispod tona nanosa uzrokovanih klizištima pronašli sve žrtve ove tragedije. Na žalost u tim trenutcima, s obzirom na razmjere posljedica, nije se moglo više učiniti u pogledu spašavanja i saniranja terena, ali se sigurno moglo više učiniti na prevenciji i jačanju sistema civilne zaštite prije ove katastrofe.
U kakvom je stanju sustav civilne zaštite u Bosni i Hercegovini s obzirom na teritorijalno-administrativni ustroj BiH, ljudstvo i opremljenost? Može li civilna zaštita odgovoriti na izazove prirodnih katastrofa?
Kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je složena društveno-politička zajednica, s dva entiteta i Distriktom Brčko kao posebnom administrativnom teritorijem na sjeveru zemlje, u okviru kojih su uspostavljene i službe civilne zaštite. Na razni države u okviru Ministarstva sigurnosti BiH imamo i Sektor za zaštitu i spašavanje koji je nadležan za uspostavljanje kontaktne točke i operativnog centra 112. Pored već ovakvog složenog sustava trebamo dodati da u Federaciji BiH postoji još i 10 kantonalnih službi civilne zaštite, te u konačnici i preko 100 službi CZ na lokalnim nivoima u Bosni i Hercegovini. Ovdje moram primijetiti, kao neko tko se aktivno bavi rizicima preko 30 godina od čega 20-ak u segmentu civilne zaštite i vatrogastva, da je Bosna i Hercegovina jedinstvena po složenosti sustava zaštite i spašavanja. Ali i da pored svih problema s kojima se susrećemo, sustav civilne zaštite funkcionira na umjereno zadovoljavajućoj razini. Ako bismo ga numerički ocjenjivali, onda bih se usudio tvrditi da je to čvrsta trojka i da zasigurno ima još prostora za napredovanje. U nekoliko posljednjih godina smo pokazali da možemo odgovoriti na izazove prirodnih katastrofa, kada smo i pružali pomoć, kao što je to bilo prilikom katastrofalnih potresa u Turskoj i Hrvatskoj te poplava u Sloveniji, kao i primali pomoć prilikom redovnih godišnjih šumskih požara i nedavnih poplava na teritoriji BiH. Zadovoljili smo visoke standarde kada su u pitanju principi solidarnosti i interoperabilnosti, ali na žalost još nismo na zadovoljavajućem nivou kada je u pitanju preventivni holistički pristup. Nedostaje nam šire uključenje akademske zajednice, privatnog sektora i organizacija civilnog društva.
Što je, po vama, potrebno za bolji i efikasniji sustav zaštite i spašavanja u BiH?
Prijemom u Mehanizam civilne zaštite EU, Bosna i Hercegovina se obavezala na primjenu Direktive EU 1313/2013, neophodno je najprije zakonski definirati strogo namjensko trošenje budžeta po principu raspodjele 30/40/30 u pogledu prevencije, spremnosti i odgovora na katastrofe. Danas se sredstva civilne zaštite troše za krpljenje budžetskih rupa a ne za prevenciju i pripremu na katastrofe, pa kada nas one pogode uvijek nadležni nekako budu iznenađeni i zatečeni, a rijetko kad spremni na odgovor. Nadam se da će se hitno izvući pouka i krenuti s ispunjavanjem zakonskih obaveza u pogledu prevencije, opremanja i treniranja modula zaštite i spašavanja u skladu s EU standardima. Pri tome treba uključiti znanstvenoistraživačku zajednicu i nevladin sektor, posebno kada su u pitanju procjenjivanje rizika, planiranje kapaciteta odgovora i digitalizacija, kao i u jačanje kapaciteta službi spašavanja u katastrofama.
Mnogi tvrde da se danas ratovi vode protiv prirode i klime, a s obzirom na radikalne klimatske promjene, čovječanstvo će se u budućnost morati nositi s prirodnim kataklizmama. Kolike su godišnje štete u BiH od prirodnih katastrofa i vodi li se statistika u tome?
Na žalost Bosna i Hercegovina, iako je potpisnica UN Platforme za smanjenje rizika od katastrofa, nikada nije ispunila svoje obaveze i izradila Registar šteta od katastrofa. Ovo je bila višegodišnja obaveza Sektora za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu Sigurnosti BiH koje nije uspjelo iskoordinirati entitetske službe civilne zaštite, kao i u slučaju dodjeljivanja uspostave jedinstvenog broja 112 za hitne slučajeve, iako su do sada u ovaj projekt uložena ogromna međunarodna sredstva.
Koji su trenutačno rizici na području Bosne i Hercegovine najizraženiji?
Bosna i Hercegovina je zemlja rijeka i šuma, pa su shodno tome i rizici od poplava i požara svake godine najaktualniji. Ali i pored ovih rizika, ne smijemo zanemariti sve češće odrone i klizišta koja se aktiviraju velikim količinama padalina u kratkom vremenskom roku i bujičnim poplavama. Također napominjem da se naše područje nalazi u visoko rizičnoj seizmičkoj zoni i da smo u prošlosti imali i katastrofalne potrese poput onog u Banja Luci 1969. i u Hrvatskoj Banovini 2022. I kod nas su, kao i u čitavom svijetu, aktualni i zdravstveni rizici u pogledu epidemija raznih zaraznih bolesti. Bosna i Hercegovina, na žalost, zauzima visoko mjesto po broju oboljelih povezanih s onečišćenjem okoliša i zagađenjem zraka pa je i ovo jedan od reprezentativnih rizika s kojima se suočavamo.
S obzirom na to da katastrofe, pogotovo one prirodne, ne poznaju granice, molimo vas ocijenite suradnju sustava CZ BiH sa susjednim državama, posebno Hrvatskom?
Posebno sam emotivan kada je u pitanju suradnja sa sustavom civilne zaštite Republike Hrvatske jer su nam kolege iz Ravnateljstva CZ bili najbolji mogući mentori za pripremu i ulazak u punopravno članstvo Mehanizma civilne zaštite EU. Nakon ovog uspješno provedenog projekta pod nazivom “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH”, uslijedila je i dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u EU. Ravnateljstvo CZ Hrvatske i Asocijacija AZUR su napravili zajedničku aplikaciju a potom zajedno i proveli sve projektne aktivnosti u periodu od 2019. do 2021. i to u vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom, do tada najvećeg globalnog izazova za službe civilne zaštite. Zahvaljujući profesionalnosti i nesebičnom širenju znanja i iskustava svih onih koji su sa strane Ravnateljstva CZ Republike Hrvatske bili uključeni u ovaj projekt, trenerima iz akademskog i nevladinog sektora i GSS-a Hrvatske, ovaj projekt su nadležni u EU, Republici Hrvatskoj kao i Vijeće ministara BiH ocijenili najvećim ocjenama i kao jedan od ključnih za euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine. U ovom projektu su provedene aktivnosti na jačanju kontaktne točke Ministarstva sigurnosti BiH, opremanja i treninga modula zaštite i spašavanja, te jačanje kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa u 15 lokalnih zajednica širom BiH. Proveli smo zajednički i niz edukacija i treninga za spašavanje u poplavama, ruševinama, kamp menadžmentu, kao i specijalističke CMI treninge za uvod u Mehanizam CZ EU. Nakon jačanja suradnje s Hrvatskom uslijedilo je i jačanje suradnje s ostalim službama iz okruženja i EU. Pozitivni rezultati takvog rada posljednjih godina se vide svakodnevno na terenu.
Objavili ste knjigu “Tajni Vilajet” koja je podigla dosta prašine. Knjiga daje uvid u ključne političke događaje, tajne operacije i političke intrige koje su se odvijale unutar obavještajnih krugova u BiH tijekom rata. Koja je osnovna ideja ove knjige i kakve ste reakcije očekivali?
Knjiga je pisana u stilu autofikcije, prožimajući moje autobiografsko svjedočenje o najtežim ratnim vremenima, protkano kroz priču o gospodarima života i smrti u opkoljenom Sarajevu, okupljenim oko tajnog bratstva “Duga”. Zbog ove istine me “bošnjačka duboka država” proglašavala izdajnikom, kriminalcem i svjedokom obrane ratnih zločinaca. Sve je to bilo planski i u cilju prikrivanja istine da su zločinci činili zločine na svim stranama. Ipak istina je nezaustavljiva, svi zločinci su prepoznati i stiže ih jednog po jednog ruka pravde. Najteže je bilo istraživati zločine unutar svoga naroda, a meni je Bog dao taj centimetar viši od prosjeka i osudio me na ispaštanje. Najteža borba je ona protiv samog sebe i uvjeren sam da dok god svi ne počistimo svoje avlije, neće biti ni istinskog pomirenja. Živjet ćemo u prošlosti optužujući se međusobno, umjesto da gledamo u budućnost i zajednički napredak na svim poljima.
Bosna i Hercegovina je od 2012. godine potpisnica globalne Platforme UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (Disaster Risk Reduction – DRR), a od 2022. ste i članica Mehanizma civilne zaštite EU. Koliko Vam članstvo u tom Mehanizmu pomažu u nošenju s katastrofama? Konkretno Mehanizam je aktiviran nakon ovogodišnje poplave i 12 zemalja je ponudila pomoć Bosni i Hercegovini. Koliko takva pomoć u ljudstvu, opremi i svemu ostalom pomaže kada se dogodi ovakva katastrofa?
Pomoć koju prima zemlja članica Mehanizma civilne zaštite pogođena katastrofom od drugih zemalja članica je nemjerljiva i ona nije samo u ljudstvu i materijalnoj pomoći koja u tim teškim trenucima pristiže sa svih strana, već prije svega i u solidarnosti i širenju nade za unesrećene koji aktivacijom Mehanizma znaju da nisu sami i da pomoć stiže u najkraćem mogućem roku. Vrhunski obučeni spasioci iz zemalja članica su uvijek u najkraćem roku na mjestu nesreće i zahvaljujući njihovoj utreniranosti, najsofisticiranijoj opremi i jedinstvenim procedurama, uvijek daju svoj maksimum kada je u pitanju spašavanje i pomoć pogođenom stanovništvu. Mehanizam civilne zaštite zemljama članicama pruža i mogućnost pristupa preventivnim digitalnim i satelitskim alatima za predviđanje katastrofa kao što su Copernicus, EFFIS – European Forest Fire Information System i EFAS – European Flood Awareness System. Također, postoje i specijalistički tečajevi za razvoj modula za posebne jedinice civilne zaštite za spašavanje u poplavama, požarima, ruševinama itd. Sve to služi za jačanje kapaciteta zemalja članica i treba se svakodnevno koristiti. Na žalost kod nas postoje i pojedinci s osobnim animozitetima i neostvarenim ambicijama koji zloupotrebljavajući svoje funkcije na žalost koče razvoj jačanja kapaciteta civilne zaštite. Međutim to su uobičajeni tranzicijski problemi koji će se premostiti jačanjem sustava.
Kakvim biste ocijenili stanje ukupne sigurnosti u BiH što se tiče kriminaliteta, potencijalnog terorizma, ilegalnih migracija, ali i subjektivnog osjećaja sigurnosti građana BiH?
Ovo je pitanje koje nesumnjivo dodatno zaokuplja širu javnost ali i policijsko sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini i okruženju. Posebno u Republici Hrvatskoj s kojom, kao članicom EU, BiH dijeli 70 posto svoje granice. Ilegalne migracije su jedan od gorućih problema i na žalost i BiH i Hrvatska se nalaze na putu migrantskih ruta. Desetine tisuća migranata svake se godine nastoji domoći teritorija EU preko granice BiH i Republike Hrvatske. Iako je s obje strane mnogo do sada napravljeno, velikim dijelom financirano od sredstava UN i EU putem IOM – International Organisation for Migration, ipak osobno smatram da se na ovom polju nije dovoljno preventivno učinilo, a dokaz tome je broj kaznenih djela koje svake godine počine ilegalni migranti s obje strane granice. Nesumnjivo se moglo više učiniti na prepoznavanju rizika koje nose oni skloni počinjenju kaznenih djela i koji zloupotrebljavaju uobičajene rute onih koji su u stvarnoj potrebi i u potrazi za boljim i ekonomski stabilnijim životom. Na ovom polju bi obje zemlje mogle više zajednički postići u pogledu suradnje graničnih policija kao što su zajedno radili i na jačanju civilne zaštite u za to namjenskom projektu.
Što se tiše terorističkih prijetnji na tlu Bosne i Hercegovine i okruženja, ovaj rizik kontinuirano postoji i ne smije biti zanemaren, posebno kada se uzme u obzir da su u posljednjem ratu na ovim prostorima boravili strani borci euro-azijskog porijekla među kojima je bilo i onih koji su aktivno bili uključeni u planiranje i izvršenje pojedinih terorističkih napada. Siguran sam da sigurnosne agencije obje zemlje imaju uspostavljenu suradnju na tom polju i razmjenu informacija, kao što je to slučaj i na polju organiziranog kriminala gdje svjedočimo čestim zajedničkim akcijama u okviru aktivnosti Europola i Interpola.
Bosna i Hercegovina duboko je politički podijeljena zemlja, u kojoj mjeri to utječe na ukupnu sigurnost u zemlji?
Često znam istaknuti da je najranjivija kritična infrastruktura u Bosni i Hercegovini njeno društveno-političko uređenje. Kao složena i podijeljena zemlja svakodnevno se suočavamo s mnogim izazovima, od kojih bi istaknuo nedostatak međusobnog povjerenja i straha od ponovnih sukoba, te visoku korupciju u “dubokoj državi”, odnosno pojedincima i grupama koje još uvijek na bazi etno-nacionalnih podjela ostvaruju svoje utjecaje u gotovo svim porama društva. Takav složen i pomalo anarhističan sistem u kojem još uvijek nemamo potpunu vladavinu prava i jednakost pred zakonom, stvaraju pogodno tlo za dalje etno-nacionalne podjele iza kojih cvjetaju organizirani kriminal i teror. Mislim da nam nedostaje hrabrijih tužitelja i policijskih profesionalaca koji će prekinuti praksu političkog utjecaja na sudsku i izvršnu vlast, koja nam ništa nije dobrog nije donijela u proteklom periodu.
Koliko danas AZUR okuplja članica i članova, kako ste ustrojeni u radu i koji su najvažniji projekti koje provodite kao Asocijacija?
Asocijacija za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini – AZUR je osnovan 2014. godine i u svom radu okuplja stručnjake iz akademske i poslovne zajednice, kao i javnog i nevladinog sektora. Fokusirani smo na razvoj projekata preventivnog upravljanja katastrofama ali i na druge društveno odgovorne projekta kao što su zaštita okoline i razvoj znanstvenoistraživačkog potencijala. Pored gore spomenutog projekta “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH”, Asocijacija je uspješno provela i projekte: WACOM – smanjenje rizika od poplava i onečišćenja u slivu rijeke Save; 1FUTURE – suradnja znanstvenoistraživačkih organizacija iz osam zemalja na polju razvoja edukacije u segmentu upravljanja katastrofama; CMI treninge u okviru EU projekt COPRIS; Projekt Svjetske Banke za oporavak nakon katastrofalnih poplava 2014.; projekt NATO – Znanost u službi mira, kao i mnoge druge domaće i lokalne projekte u segmentu upravljanja rizicima i smanjenja rizika od katastrofa. Trebamo istaći da je u okviru rada naše Asocijacije akreditiran i edukacijski centar za zaštitu i spašavanje kao i zaštitu povjerljivih i osobnih podataka.
AZUR već godinama objavljuje znanstveni časopis Zaštita i sigurnost. Možete li nam reći nešto više o samom časopisu i temama koje se objavljuju u njemu te suradnicima koji pišu za časopis?
Objavljivanje stručno-naučnog časopisa “Zaštita i sigurnost”, je nekako spontano krenulo od samog osnivanja Asocijacije. Časopis se od 2020. nalazi i u nekoliko renomiranih baza i registriran je u svjetsku znanstvenu bazu COBISS. Uređivački kolegij čine renomirani profesori i stručnjaci iz prakse, koji dva puta godišnje selektiraju pristigle znanstvene radove na osnovu “double blind” recenzije. Časopis izlazi dvojezično na domaćem i engleskom jeziku te imamo ambiciju da ga u skoroj budućnosti pozicioniramo na priznate međunarodne znanstvene baze. U njemu smo otvorili interdisciplinarni prostor za objavu radova iz šireg znanstvenog diskursa upravljanja rizicima i smanjenja rizika od katastrofa, uključujući polja društveno-humanističkih, prirodno-matematičkih i tehničko-tehnoloških znanosti.
AZUR je pokrenuo i nezavisni medijski portal na domeni “SmartInfo.ba”. Kako je došlo do ideje za ovaj portal i možete li nam reći nešto više o temama koje pokriva?
Ova ideja je razvijena kroz aktivnosti povećanja vidljivosti i širenja utjecaja prethodno nabrojanih projekata koje je provela Asocijacija AZUR. Na principima ESG (Environment-Social-Government) odgovornosti, uređivački kolegij nastoji aktualizirati i pojačati vidljivost društveno odgovornih projekata, posebno onih koji dolaze iz akademske zajednice, civilnog društva, privatnog sektora i javne i uprave. Uz svakodnevnu objavu aktualnosti iz zemlje i svijeta, nastojimo potaći i kritička razmišljanja i analize koje se tiču svakodnevnih problema kako unutar BiH i tako i bližeg okruženja. Medijski servis “Smartinfo.ba” ima pored portala i media produkciju za snimanje podcasta i edukativnih emisija. Dozvolite da iskoristim priliku da pozovem i vaše cijenjeno čitateljstvo da se uključi sa svojim idejama i akcijama u razvoj pozitivne informacijske mreže koja će nas spajati, a ne razdvajati u budućnosti. Svoje prijedloge mogu slati putem maila info@smartinfo.ba
Prenosi zastita.info