Krajem prošle i početkom ove godine na tržištu Bosne i Hercegovine prijavljena je nestašica nekoliko lijekova, dok će neki biti nedostupni do kraja godine, a neki su trajno obustavljeni.
Uzroci nestašice uključuju kašnjenje u proizvodnji, probleme u lancu snabdijevanja, odluke proizvođača da ne obnavljaju dozvole, ograničene kapacitete, reorganizaciju proizvodnje i globalne poremećaje u snabdijevanju.
U decembru 2024. i tokom 2025. godine prijavljen je prekid u prometu 33 lijeka. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da postoje generičke paralele za mnoge lijekove, što omogućava zamjenu lijeka jednog proizvođača s onim istih karakteristika, ali od drugog proizvođača.
Nestašica je zabilježena kod lijekova poput Klavocina, Ventolina, Levemira, Carboplasina, te kod lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka i onkoloških pacijenata.
Proizvođači su dužni obavijestiti Agenciju u slučaju prekida snabdijevanja, koji može biti privremen ili trajan. Za privremene prekide, proizvođači moraju navesti očekivani datum ponovnog dolaska lijeka na tržište, dok se trajni prekidi obično odnose na komercijalne razloge ili ukidanje dozvola.
Za privremene prekide uzroci su često problemi u proizvodnji, promjene u procesu, nabavci sirovina, pakovnog materijala, te poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da redovno komuniciraju s proizvođačima i veleprometnicima, te da su prošle godine preventivno djelovali kako bi se ubrzao proces obrade zahtjeva za izdavanje i obnovu dozvola za lijekove. Također, omogućavaju promet lijekova proizvedenih za druga tržišta u skladu sa specifičnostima koje odobrava Agencija.
Nestašice lijekova često saznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova ili drugim putem, nakon čega kontaktiraju proizvođače kako bi provjerili dostupnost i tražili rješenja za prevazilaženje problema.
Od 2018. godine, Agencija raspolaže informacijskim sistemom koji javno objavljuje prijavljene nestašice.
Pored toga, u BiH se nastavlja trend povećanja potrošnje antibiotika, a ukupni promet lijekova raste. U 2023. godini, potrošnja antibiotika iznosila je 24,7 dnevnih definiranih doza na 1.000 stanovnika, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni promet lijekova u 2023. godini iznosio je 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini bio 890.880.527,10 KM. Građani su na bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM u 2023. godini.