Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Šerif Isović, komentirao je odluku Vlade FBiH o minimalnoj plati za 2025. godinu, koja je postavljena na 1.000 KM. Reakcije na ovu odluku traju već nekoliko dana, a Isović smatra da zaposleni i poslodavci ne bi smjeli biti na suprotnim stranama.
„Poslodavci i zaposleni su ti koji stvaraju novac, pune budžete i ‘hrane’ vlast. Zbog toga je važno da postoji veća sinergija u pronalaženju dobrih rješenja, kao i aktivno sudjelovanje u nadzoru racionalnog i efikasnog trošenja novca koji puni javne budžete. Također, ne smijemo šutjeti kada vlast, suprotno zakonu, uredbama i zaključcima omogućava poreznim obveznicima isplatu plaća bez poreza i doprinosa“, ističe Isović.
Isović naglašava da radnici trebaju imati plaće koje omogućuju dostojanstven životni standard, dok poslodavci trebaju imati poslovni ambijent koji omogućava transparentno, pravedno i konkurentno poslovanje. Također, smatra da državne institucije trebaju postupati jednako, pravično i efikasno.
„Minimalna plata od 1.000 KM, iako značajno manja od prosjeka EU, ne bi trebala biti predmet podjela, već bi trebala dovesti do ujedinjenja u borbi za ozbiljnu i sveobuhvatnu reformu koja će rezultirati većim blagostanjem, pravdom, racionalnošću, efikasnošću i prosperitetom društva“, dodaje Isović. Kao primjer, spominje da su u 2024. godini zemlje poput Luksemburga, Irske i Njemačke imale minimalnu plaću znatno višu, dok su zemlje poput Bugarske i Mađarske imale plaće ispod 1.000 eura.
Isović također ističe da je minimalna plata u FBiH značajno rasla u posljednjim godinama, ali naglašava da je ovo povećanje bez odgovarajućih fiskalnih reformi pogrešan korak. Upozorava da bi povećanje minimalne plaće bez drugih mjera moglo dovesti do negativnih posljedica po zaposlenost i rast cijena, kao i povećanja troškova za poslodavce.
„Rast javnih prihoda, bez potrebnih reformi, može dovesti do neracionalne i neodgovorne javne potrošnje. Ova odluka može uzrokovati povećanje javnih prihoda, ali istovremeno značajno opteretiti poslodavce. Na osnovu procjena, očekuje se da će mjesečni rast javnih prihoda iznositi oko 60 miliona KM, dok bi trošak za poslodavce mogao porasti za 681,76 KM po zaposleniku“, ističe Isović.
U kontekstu fiskalne politike, Isović naglašava potrebu za hitnim reformama i donošenjem zakona koji bi omogućili transparentno i efikasno upravljanje javnim financijama. Također, sugerira da bi parlamenti trebali zasjedati barem jednom mjesečno, a parlamentarcima ne bi trebale biti isplaćivane naknade ako ne obavljaju svoje dužnosti.
„Za provedbu ozbiljnih reformi potrebni su odgovarajući zakoni, a za donošenje zakona potrebno je aktivno djelovanje parlamenata. Poslodavci i zaposleni moraju se udružiti i zahtijevati od Parlamenta i Visokog predstavnika donošenje zakona koji će obavezati parlamente da zasjedaju redovito“, zaključuje Isović.