Predsjednik Joe Biden je u ponedjeljak najavio izvršnu mjeru koja će trajno zabraniti budući razvoj nafte i plina na dijelovima Atlantskog i Pacifičkog okeana, na način koji bi mogao biti posebno težak za nadolazeću administraciju Donalda Trumpa da poništi.
Bidenova izvršna mjera zabranit će nove zakupke nafte i plina na 625 miliona acresa američkog okeana. Ova zabrana će spriječiti naftne kompanije da iznajmljuju vode za novo bušenje duž cijele Istočne obale, istočnog zaljeva Meksika, obala Washingtona, Oregona i Kalifornije, kao i dijelova Sjevernog Beringovog mora na Aljasci.
„Moja odluka odražava ono što su obalne zajednice, preduzeća i posjetitelji plaža znali već dugo: da bi bušenje duž ovih obala moglo izazvati nepovratnu štetu mjestima koja nam mnogo znače i nije potrebno za zadovoljenje energetskih potreba naše nacije,“ izjavio je Biden u saopćenju. „Nije vrijedno tih rizika.“
Ova mjera, o kojoj je CNN izvijestio u petak, poziva se na Zakon o vanjskom kontinentalnom šelfu iz 1953. godine, zakon koji predsjednicima daje široka ovlaštenja da povuku savezne vode iz budućih zakupaka i razvoja nafte i plina.
Zakon ne daje predsjednicima izričita ovlaštenja da opozovu ovu mjeru i ponovo stave savezne vode u razvoj, što znači da bi predsjednik-elect Donald Trump morao natjerati Kongres da izmijeni zakon prije nego što bi mogao poništiti Bidenov potez.
Kako se mandat predsjednika Bidena približava kraju, ekološke i klimatske grupe su tražile da povuče područja u istočnom zaljevu Meksika, kao i druge dijelove Atlantskog i Pacifičkog okeana, čime bi se ta područja trajno zaštitila od budućeg bušenja. Ovaj potez bi štitio od budućih naftnih izlivanja i dodatnog zagrijavanja planete zbog zagađenja fosilnim gorivima.
„Nove zaštite predsjednika Bidena nadmašuju ovu bipartizansku historiju, uključujući prethodna povlačenja predsjednika Trumpa u jugoistočnom dijelu Sjedinjenih Država 2020. godine,“ izjavio je Joseph Gordon, direktor kampanje Oceana. „Naše dragocjene obalne zajednice sada su zaštićene za buduće generacije.“
Unatoč prijateljskom stavu prema industriji nafte i plina, Trump je također zabranio offshore bušenje dok je bio predsjednik. Nakon što je predložio značajno proširenje offshore bušenja na početku svog prvog mandata, Trump je 2020. produžio zabranu budućeg bušenja nafte u Istočnom zaljevu i proširio je na obale Atlantskih država Floride, Georgije i Južne Karoline.
Ipak, buduća glasnogovornica Trumpove administracije, Karoline Leavitt, osudila je ovu odluku, napisavši na postu na X-u: „Ovo je sramotna odluka koja je dizajnirana da iznudi političku osvetu prema američkom narodu koji je dao predsjedniku Trumpu mandat za povećanje bušenja i smanjenje cijena goriva. Budite sigurni, Joe Biden će propasti, a mi ćemo bušiti, baby, bušiti.“
Industrija nafte je također osudila izvršnu mjeru.
„Odluka predsjednika Bidena da zabrani novi razvoj nafte i prirodnog plina na oko 625 miliona acresa američkih obalnih i offshore voda je značajna i katastrofalna,“ izjavio je Ron Neal, predsjednik Offshore odbora Nezavisne naftne udruge Amerike. „Ona predstavlja ozbiljan napad na industriju nafte i prirodnog plina.“
Neal je rekao da će zabrana ozbiljno ograničiti potencijal industrije za buduće istraživanje nafte i plina u novim područjima, što će ugroziti dugoročnu sposobnost industrije da preživi.
Međutim, Biden je u svom saopćenju napomenuo da zaštita obala od offshore bušenja ima bipartizansku podršku.
„Od Kalifornije do Floride, guverneri republikanaca i demokrata, članovi Kongresa i obalne zajednice su radili i pozivali na veću zaštitu naših okeana i obala od štete koju offshore nafta i plin mogu donijeti,“ izjavio je Biden.
Dodao je da će zabrana koju je nametnuo pomoći u zaštiti od sličnih ekoloških katastrofa kao što je bila katastrofa iz 2010. godine s izlivanjem nafte Deepwater Horizon u Zaljevu Meksika.
„Svaki predsjednik ovog stoljeća je prepoznao da su neka područja okeana jednostavno previše rizična ili preosjetljiva za bušenje,“ izjavio je Drew Caputo, potpredsjednik za sudske postupke u organizaciji Earthjustice, u saopćenju u petak.
Bidenov potez je prvi put izvještavan od strane Bloomberga.
Mali ekonomski utjecaj
Energetski analitičari su za CNN rekli da ovaj potez neće značajno utjecati na proizvodnju nafte u SAD-u, koja je postavila nove rekorde pod Bidenom.
„Nije posebno značajno za istraživanje i proizvodnju nafte u SAD-u u budućnosti,“ rekao je Tom Kloza, globalni šef energetske analize u Oil Price Information Service, u petak. Kloza je napomenuo da postoje brojni postojeći offshore naftni izvori u Zaljevu Meksika i dodao da offshore projekti obično traju 6-8 godina da bi postali operativni.
„Ne vidim da će to imati pravi utjecaj na opskrbu SAD-a, izvoz, uvoz,“ rekao je Kloza.
Biden se složio, tvrdeći u svom saopćenju da će očuvanje okoliša i obala pomoći lokalnim ekonomijama da napreduju.
„Ne moramo birati između zaštite okoliša i rasta naše ekonomije, niti između očuvanja zdravlja naših okeana, otpornosti naših obala i sigurnosti hrane koju one proizvode, te održavanja niskih cijena energije,“ rekao je Biden. „To su lažni izbori.“
Ipak, Američki institut za naftu osudio je Bidenovu odluku.
„Američki birači su poslali jasnu poruku u korist domaće energetske proizvodnje, a trenutna administracija koristi svoje posljednje dane na funkciji da učvrsti rekord u činu ograničavanja iste,“ izjavio je izvršni direktor API-a, Mike Sommers. „Pozivamo zakonodavce da upotrijebe svaki alat koji imaju na raspolaganju kako bi poništili ovu politički motiviranu odluku i obnovili pristup energetskoj politici koja je pro-američka u pogledu saveznog zakupa.“
U odvojenom saopćenju, očekuje se da će Bidenova administracija u sljedećoj sedmici objaviti dvije nove nacionalne spomenike u Kaliforniji, rekao je izvor upoznat s planiranjem za CNN.
Biden će uspostaviti Nacionalni spomenik Chuckwalla u južnoj Kaliforniji, u blizini Nacionalnog parka Joshua Tree, i Nacionalni spomenik Sáttítla u sjevernoj Kaliforniji, rekao je izvor. Domorodački plemena su aktivno tražila od administracije da zaštiti ovu zemlju od energetske proizvodnje.