Izabrani predsjednik Donald Trump izrazio je želju da što brže završi rat u Gazi, iako trenutna administracija predsjednika Bidena nastavlja s diplomatskim naporima za postizanje primirja.
Ranije ove sedmice, Trump je izjavio da će “sve biti haos” ako taoci koje drži Hamas ne budu oslobođeni do 20. januara 2025. godine, dana njegovog inauguriranja.
Ova prijetnja slična je onoj koju je Trump izdao na društvenim mrežama ranije ovog mjeseca, gdje je poručio: “Na Bliskom istoku će biti SVEOPĆI HAOS, i za one koji su odgovorni za ove zločine protiv čovječnosti. Oni koji su odgovorni bit će pogođeni jače nego bilo ko u dugoj i bogatoj historiji Sjedinjenih Američkih Država.”
Nije jasno šta Trump planira u vezi sa Gazom. Kada su ga pitali da pojasni prijetnju, odgovorio je: “To znači da neće biti prijatno.”
Trump bi mogao upotrijebiti vojnu silu kako bi izvršio pritisak na Hamas, rekao je Ahmed Fouad Alkhatib, viši saradnik u Atlantic Councilu. Međutim, malo je vjerovatno da će to biti “značajno strožije nego što su to učinili Izraelci u posljednjih 14 mjeseci.”
“Može postojati još jedan element – koji se nadam neće biti pristup – a to je možda stiskanje humanitarne pomoći koja ulazi,” dodao je Alkhatib za VOA.
Također, moguće je da Trumpove prijetnje idu prema članovima Hamasa izvan Gaze i zemljama koje ih podržavaju, te bi Trump mogao vršiti pritisak na te države da prekinu finansiranje, dodao je Alkhatib. Hamas je označen kao teroristička organizacija od strane SAD-a.
Vanjsko krilo Hamasa možda bi bilo podložnije pritisku Washingtona, posebno jer je njegov patron, Teheran, oslabio gubitkom Hezbollaha u Libanu i svrgavanjem sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Kao i Hamas, Hezbollah je iranski proxy, dok je Assadov režim bio čvrst saveznik Teherana.
Trumpove prijetnje šalju “jasnu poruku ljudima na Bliskom istoku da SAD žele da završe ovaj sukob,” rekao je David Makovsky, direktor Projekta za bliskoistočni mirovni proces na Washington Institute for Near East Policy.
Ovo ostavlja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da balansira između zadovoljenja ultradesničarskog dijela svoje koalicije, koji se zalaže za izgradnju naselja u Gazi, i udovoljavanje Trumpu, koji želi zasluge za okončanje rata i potencijalno proširenje Abrahamovih sporazuma na Saudijsku Arabiju, rekao je Makovsky za VOA.
Sporazum iz 2020. godine, posredovan tokom prve Trumpove administracije, normalizirao je diplomatske odnose Izraela sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, a kasnije i s Marokom.
“Trump nije za izgradnju novih naselja i boravak u Gazi. Trump želi, mislim, Nobelovu nagradu za proboj sa Saudijskom Arabijom,” rekao je Makovsky. “I mislim da te stvari nisu u skladu.”
Analitičari kažu da Trump već prije nego što preuzme vlast oblikuje računice boraca na Bliskom istoku. Njegov izbor za savjetnika za nacionalnu sigurnost, zastupnik Mike Waltz, dao je zasluge predsjedniku Trumpu za prošlomjesečno primirje između Izraela i Hezbollaha u Libanu, kojeg su posredovali SAD i Francuska.
“Svi dolaze za stolom zbog predsjednika Trumpa,” postavio je Waltz na društvenim mrežama. “Njegova resounding pobjeda poslala je jasnu poruku ostatku svijeta da haos neće biti toleriran.”
U međuvremenu, Bidenova administracija obećala je iskoristiti svaki trenutak svojih preostalih dana kako bi pokušala ostvariti dogovor. Američki sekretar za državu Antony Blinken izjavio je u srijedu da je “optimističan” da se može postići sporazum.
“Gaza mora biti prevedena u nešto drugo što osigurava da Hamas nikako ne bude na vlasti, da Izrael ne mora biti tu, i da postoji nešto koherentno što će omogućiti upravljanje, sigurnost i obnovu Gaze,” rekao je Blinken.
Taj cilj još uvijek nije ostvariv, uprkos obnovljenim diplomatskim naporima Washingtona sa Turskom, Egiptom i Katarom.
“Ne vidim scenario u kojem će predsjednik Biden stvarno biti u mogućnosti bitno pomaknuti iglu,” rekao je Alkhatib.
Dodao je da, iako Hamas može biti motiviran da osigura dogovor dok je Biden još na vlasti, oni znaju da bilo koja uvjerenja koja pruži Bidenova administracija možda neće biti ispunjena od strane Trumpove administracije.
Unatoč tome što su i zvaničnici iz Bidenove i Trumpove administracije rekli da rade zajedno u rješavanju globalnih sukoba, dijelom kako bi osigurali prijelazni period koji bi protivnici mogli vidjeti kao trenutke prilike, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
“I stoga je imperativ za nas, i za odlazeću Bidenovu administraciju, i za dolazeću Trumpovu administraciju, da budemo povezani čvršće nego obično, da provedemo više vremena zajedno nego obično i da pokušamo osigurati da šaljemo zajedničku, jasnu poruku i prijateljima i neprijateljima na Bliskom istoku.”
Zajednička poruka oba lidera je da SAD žele da sukob prestane. Za sada, strane koje se bore nisu spremne slušati.