Prekomjeran uvoz hrane potkopava domaću proizvodnju – izvoz pokriva tek 23 posto uvoza
Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini već godinama se suočavaju s nizom problema – od neusklađenih zakona, preko klimatskih nepogoda, do nedostatka adekvatne institucionalne podrške. Posljedice su ozbiljne: godišnji gubici u sektoru procjenjuju se na oko 100 miliona KM. S obzirom na sve zahtjevnije vremenske uslove i tehničku zaostalost farmi, domaći proizvođači teško izlaze na kraj s postojećim izazovima.
Profesor Sabahudin Bajramović ističe da su proizvodne kapacitete u svim segmentima slabo opremljene, uključujući i zaštitu od vremenskih nepogoda, te da su rješenja – poput protivgradnih mreža – preskupa za prosječnog farmera. Također, kritikuje odsustvo institucionalne podrške, jer nadležna ministarstva ne nude dovoljno pomoći za nabavku opreme, dok su troškovi osiguranja previsoki.
I Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH upozorava da iako budžeti formalno predviđaju sredstva za protivgradnu zaštitu, raketa i operativne opreme trenutno nema, a procedura naplate štete nakon nepogoda je izuzetno složena. Osiguranje usjeva postoji kao opcija, ali ga osiguravajuće kuće smatraju visokorizičnim.
Iako entitetske vlasti prepoznaju prijetnje klimatskih promjena i uključuju mjere u strategije, njihova primjena je minimalna zbog nedostatka konkretnih akcija i finansijske podrške. Poljoprivrednici se osim s vremenskim nepogodama, sve češće suočavaju i s administrativnim preprekama, komplikovanom birokratijom i nejasnim pravilima.
Profesor Bajramović dodatno ističe strukturne probleme: usitnjeni posjedi, loša tehnička opremljenost, zastarjela znanja, pad broja zaposlenih i sve starije stanovništvo u sektoru. Prema dostupnim podacima, broj zaposlenih u poljoprivredi opao je s 149.000 u 2014. na svega 95.000 u 2024. godini.
Jedan od ključnih izazova je i zavisnost od uvoza. Bosna i Hercegovina proizvodi znatno manje hrane nego što troši – u 2024. godini uvezeno