Na Desetoj vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH većinom glasova prihvaćena je Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH do 2027. godine, koju je predložila Vlada FBiH. Budući da je Dom naroda već dao podršku, ovaj dokument može sada stupiti na snagu.
Ova strategija predstavlja važan srednjoročni dokument koji definiše politike, ciljeve i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH, usklađene s trenutnom Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije. Strategija postavlja ciljeve i prioritete za period do 2027. godine te opisuje način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za provedbu, kao i praćenje, evaluaciju i izvještavanje.
Također, proizvođači, otkupljivači, prerađivači i drugi akteri u sektoru, zahvaljujući Strategiji, mogu bolje planirati proizvodnju, prodaju i investicije, što bi trebalo dovesti do održivijeg razvoja poljoprivrede.
Pored toga, usaglašen je i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, što znači da može stupiti na snagu nakon objave u Službenim novinama.
Iako su oba doma Federalnog parlamenta već ranije prihvatila ovaj zakon (Predstavnički dom u junu, a Dom naroda u julu), usaglašavanje konačnog teksta bilo je neophodno jer su odobrili različite verzije. Nijedan zakon ne može stupiti na snagu ako oba doma ne usvoje isti tekst.
U ovom slučaju, razlika u tekstu bila je zbog amandmana koji je naknadno dodala Federalna vlada, a koji je prihvaćen u Domu naroda.
Prema novom usaglašenom tekstu, upravljanje otpadom sada mogu obavljati različiti nivoi vlasti, uključujući općinske, gradske, kantonalne i regionalne centre, što ranije nije bilo moguće.
Povučeni prijedlozi za izmjene zakona
Također, na zahtjev federalnog premijera Nermina Nikšića, koji je upućen bez obrazloženja, povučeni su prijedlozi za izmjene Zakona o policijskim službenicima i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Isak na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma nije objasnio zašto je tražio povlačenje izmjena ova dva zakona. Međutim, kada su ga novinari pitali o tome i o mogućim motivima, posebno u vezi sa HDZ-om BiH, Isak je dao oštriju izjavu.
“Povukli smo s dnevnog reda zakone da vidimo šta to ne odgovara određenim zastupnicima i da vršimo ako bude potrebe određene intervencije. Ja nikada nikome neću udovoljiti. HDZ nikad ništa ne može da dobije jer je FUP neovisno tijelo, policijska agencija. U policijskoj agenciji ne može SDA, HDZ, ni SDP, ni Snaga naroda, ni bilo koja druga politička opcija da traže bilo šta. Na poziciji direktora i zamjenika direktora FUP-a mogu samo da budu profesionalci policajci koji imaju tri godine staža u činu glavnog inspektora”, rekao je Isak te dodao da da Federalna uprava policije (FUP) ima najbolje rezultate u čitavoj državi.
Šta podrazumijevaju izmjene?
Izmjenom Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH, što je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prvobitno uputio u parlamentarnu proceduru, vlast u Federaciji BiH želi omogućiti osobama koje ispunjavaju uslove za penziju tokom raspisivanja konkursa ili tokom budućeg mandata da budu imenovane za direktora ili zamjenika direktora Federalne uprave policije (FUP).
Naime, trenutni zakon onemogućava osobama koje su u trenutku raspisivanja konkursa ili tokom mandata na penzionisanju da budu imenovane na ove pozicije.
Premijer FBiH Nermin i ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak ranije su, kao razlog za donošenje izmjena zakona po hitnom postupku, naveli su da izmjene zakona trebaju biti usvojene zbog specifičnih problema s unapređenjem policijskih službenika.
Kako su pojasnili, unapređenja se vrše samo na upražnjena radna mjesta, a trenutna pravila i procedure dovode do situacije u kojoj nijedan policijski službenik s činom glavnog inspektora ne ispunjava uslove za prijavu na pozicije direktora i zamjenika direktora FUP-a, jer će tokom mandata ispuniti uslove za penziju.
Slična situacija postoji, kako su naveli, i u većini kantonalnih MUP-ova, gdje službenici u činu glavnog inspektora potencijalno mogu biti kandidati za ove pozicije.
Poznato je i da u drugim policijskim agencijama, poput Granične policije BiH, na vodeće pozicije često dolaze upravo kadrovi FUP-a, kao što su aktuelni direktor Mirko Kuprešaković i njegov zamjenik Ensad Korman. Neki smatraju da je predložena izmjena zakona diskriminatorska i neustavna, jer omogućava ekskluzivne pogodnosti samo za direktora i zamjenika direktora FUP-a, dok se na “obične” policajce zakoni primjenjuju dosljedno.
Također, neki sumnjaju i da je izmjena namijenjena “cementiranju i kontroli” FUP-a kroz postavljanje provjerenih kadrova. Federalna uprava policije već dugo nema stalnog direktora, a funkciju obavljaju vršitelji dužnosti, jer vladajuće stranke ne uspijevaju dogovoriti novog direktora. Prema Ustavu, federalni ministar unutrašnjih poslova i direktor FUP-a ne mogu biti iz istog naroda.