Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dao je opsežan intervju za emisiju britanskog BBC-a Hard Talk, u kojem je progovorio o ključnim temama vezanim za poziciju Srbije na svjetskoj sceni.
Govorio je i o raspadu Jugoslavije, odnosu s Miloradom Dodikom, kao i stanju na Kosovu i budućnosti Srbije u odnosu na Evropsku uniju, Rusiju i Kinu.
O raspadu Jugoslavije i odgovornosti za ratove na Balkanu
Jedno od prvih pitanja odnosilo se na Vučićevo ideološko opredjeljenje u vrijeme raspada Jugoslavije i njegovu povezanost s radikalnim srpskim nacionalizmom. Na to pitanje, Vučić je odgovorio otvoreno, priznajući da je prošao kroz proces promjena.
„Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali ne slažem se s vama u tome tko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji, već i na ulogu Zapada. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu“, rekao je Vučić, dodajući da je proces učenja i promjena bio ključan za njegov politički razvoj.
Srebrenica i priznavanje genocida
Intervju nije mogao proći bez pitanja o Srebrenici, a Vučić je ponovo potvrdio da je spreman priznati užas tog zločina, ali nije želio ulaziti u političke polemike o pitanju genocida. „Uvijek sam bio spreman priznati da je Srebrenica bila užasna. Nitko ne osporava da je to bio strašan događaj niti da se dogodio. Uvijek sam spreman odati počast žrtvama, ali nisam spreman govoriti na način koji stvara nova politička pitanja i probleme“, rekao je Vučić.
Odnos sa Miloradom Dodikom
Sackur je potom prešao na pitanje Vučićevog odnosa s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, i podršci koju Vučić daje Dodikovim idejama o mogućem ujedinjenju Srpske s Srbijom. Vučić je odgovorio da iako održava „relativno dobar odnos s Dodikom“, ne smatra da ima prava utjecati na politiku Republike Srpske.
„Imam relativno dobar odnos s Dodikom, ali nisam njegov nadređeni. Ne mogu mu govoriti kako da vodi Republiku Srpsku; ja vodim Republiku Srbiju. Nije li malo licemjerno da se u svijetu narodi istog jezika i identiteta ujedinjuju, a to se zamjera Srbiji?“, istakao je Vučić, dodajući da Srbija snažno podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući i Republiku Srpsku.
Kosovo i europska budućnost
Jedno od najosjetljivijih pitanja bilo je pitanje Kosova. Na tvrdnje Sackura da Srbija de facto priznaje Kosovo, Vučić je oštro reagirao, naglašavajući da Srbija nikada nije priznala nezavisnost Kosova. „Nikada nismo priznali Kosovo. To nikada nije izrečeno ni zapisano. Pokušavamo živjeti u miru“, rekao je Vučić, dodajući da Srbija nastoji očuvati mir, a ne priznati Kosovu nezavisnost, što bi bilo u suprotnosti s njenim ustavom i međunarodnim rezolucijama.
Budućnost Srbije – prema EU ili Rusiji i Kini?
Na kraju intervjua, Vučić je govorio o budućnosti Srbije, posebno u kontekstu njezinog puta ka Europskoj uniji, ali i odnosa s Rusijom i Kinom. Na pitanje hoće li Srbija morati odustati od svojih partnera sa Istoka kako bi postala članica EU, Vučić je odgovorio da će Srbija uvijek poštovati svoje saveznike, ali i nastojati ispuniti svoje europske ambicije.
„Ponosan sam na to što sjedim na srpskoj stolici, a naš krajnji cilj je članstvo u Europskoj uniji. No, znači li to da ćemo odustati od partnera na Istoku? Nećemo. Uvijek govorim istinu kada razgovaram s predstavnicima drugih država. Uvijek imam istu priču za sve. Zato me ljudi mogu voljeti, mrziti ili prezirati, ali me uvijek poštuju“, zaključio je Vučić.