Njemački politički establišment, koji je godinama Aleksandra Vučića smatrao jamstvom stabilnosti na Balkanu, sve češće šalje poruke razočaranja njegovom politikom. Dok je ranije Beograd bio ključan za procese poput dijaloga s Kosovom ili držanja Milorada Dodika pod kontrolom, sada u Berlinu sve glasnije ocjenjuju da je Vučić od stabilizacijskog postao destabilizacijski faktor.

Vanjskopolitički glasnogovornik SPD-a Adis Ahmetović jasno je poručio da Berlin „godinama igra na krivu kartu“ i da Vučić destabilizira ne samo Srbiju, već i Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru.

Slično mišljenje podijelio je i Michael Brand iz CDU-a, koji je istakao da Srbija pod Vučićem „sve više klizi u naručje Putina i Xi Jinpinga“. Dodao je da Berlin i Bruxelles moraju ozbiljno razmisliti da li je mudro milijardama podržavati lidera koji „Evropu proglašava neprijateljem, bori se protiv vlastitog naroda i agresivno nastupa prema susjedima“.

Reakcije Zelenih

Kritike su stigle i od Zelenih. Boris Mijatović optužio je Vučića da pokušava ugušiti studentske proteste silom, koristeći suzavac i pendreke protiv mirnih demonstranata. On je naglasio da se u 21. stoljeću u Evropi ne smije tolerisati represija nad mladima koji zahtijevaju demokratske promjene.

Njemački mediji bilježe da raste i frustracija zbog činjenice da Srbija, uprkos pregovorima o članstvu u EU, uporno odbija uvesti sankcije Rusiji, dok istovremeno intenzivira saradnju s Kinom kroz infrastrukturne projekte i vojne dogovore.

Posebno sporna bliskost s Putinom

Kap koja je, prema ocjeni analitičara, prelila čašu bila je Vučićeva posjeta Pekingu i srdačan susret s Vladimirom Putinom, kojeg kancelar Friedrich Merz opisuje kao „najvećeg ratnog zločinca današnjice“.

Uz to, Vučićeve uvrede na račun visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, kojeg je nazvao „Gauleiterom“, te zastupnika Evropskog parlamenta, koje je označio „ološem“, dodatno su uznemirile Berlin i stvorile dojam da je Srbija sve dalje od evropskih vrijednosti.

AfD – jedini saveznik

Jedina stranka koja se izdvaja iz konsenzusa jeste krajnje desna AfD. Njen zastupnik Alexander Wolf krivicu za nestabilnost u regiji prebacuje na EU i UN, tvrdeći da „unitarističke težnje Bošnjaka“ predstavljaju veći problem od retorike Vučića ili Dodika.

Wolf je već ranije izazvao skandal u Bundestagu odbijanjem da upotrijebi termin „genocid“ za zločin u Srebrenici, a sada tvrdi da je i tjeralica protiv Milorada Dodika dio političkog pritiska.

Prekretnica u odnosima

Njemačka je decenijama gledala na Vučića kao garant stabilnosti. No, sve češće kritike iz Berlina signaliziraju moguću prekretnicu – od podrške Vučiću prema sve otvorenijem suočavanju s njegovim autoritarnim potezima.

Kako navode njemački analitičari, Berlin će morati odlučiti da li će nastaviti s politikom „stabilokratije“ ili će podržati demokratske snage u Srbiji i regionu, čak i po cijenu otvorenog sukoba s Vučićem.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW