Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine, čiji novi saziv djeluje od maja 2024. godine, suočava se sa ozbiljnim preprekama u ispunjavanju svojih nadležnosti. Iako Komisija ima zadatak da identifikuje granice, pripremi međudržavne ugovore te obilježi i stabilizira graničnu liniju, njen rad je praktično zaustavljen zbog političkih blokada, prvenstveno od strane Vijeća ministara BiH.
Komisija je uputila pisma namjere Srbiji i Hrvatskoj za nastavak pregovora o granici, no iz tih zemalja nije stigao nikakav odgovor. S druge strane, dijalog s Crnom Gorom je nastavljen na osnovu Ugovora o državnoj granici iz 2015. godine, ali i tu je proces blokiran zbog izostanka saglasnosti Vijeća ministara BiH.
Odluka o Stručnoj grupi još uvijek na čekanju
Komisija je pripremila projektni zadatak za obilježavanje granične linije sa Crnom Gorom, a crnogorska strana već je usvojila potrebna uputstva. Međutim, dalji koraci ne mogu se realizovati jer Vijeće ministara BiH nije dalo saglasnost za imenovanje članova Stručne grupe.
Bez ove stručne grupe nije moguće nastaviti rad zajedničkih tijela s Crnom Gorom, kao ni s ostalim susjednim državama. Poseban značaj ima i pitanje tromeđe BiH, Crne Gore i Hrvatske, gdje su tehnički i pravni stavovi već usaglašeni. Ipak, bez formalnog imenovanja stručne grupe, Protokol o tromeđi ne može biti potpisan niti primijenjen.
Nedostatak političke volje
U izvještaju Komisije, koji će uskoro biti razmatran pred Vijećem ministara BiH, blago se konstatuje da Komisija ne može obavljati svoj posao u punom kapacitetu. Međutim, jasno je da su problemi oko granica BiH s susjedima posljedica unutrašnjih političkih blokada, kao i nedostatka odgovora i inicijative iz zemalja u okruženju.
Od početka 2025. godine nije bilo nikakvih aktivnosti Komisije s predstavnicima Srbije i Hrvatske, što dodatno otežava proces.
Granična pitanja moraju postati prioritet
Tehnički preduslovi za napredak su uglavnom ispunjeni ili su u završnoj fazi, no bez političke volje i podrške viših nivoa vlasti, rješenja ostaju nedostižna. Rješavanje graničnih pitanja treba postati prioritet državnih institucija, jer su ona ključna za očuvanje teritorijalnog integriteta, sigurnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine.
U sastavu Komisije nalazi se šest članova, među kojima su predstavnici Ministarstva civilnih i vanjskih poslova BiH, entitetskih geodetskih uprava te predsjedavajući Željko Obradović. Ipak, bez konkretnih odluka Vijeća ministara BiH, njihov rad ostaje blokiran.