Dug od 42,6 miliona eura raste – svi znali, niko nije reagovao
Dok javnost u Bosni i Hercegovini tek sada saznaje puni obim finansijskog skandala u vezi sa slovenskom firmom Viadukt d.o.o. Portorož, institucije u BiH su već godinama svjesne pravnih i finansijskih obaveza koje su preuzele – ali su ih ignorisale.
Sve je počelo još 2017. godine, kada su Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Srpske zaključili sporazum kojim su se jasno definisale odgovornosti u arbitražnom sporu koji je vođen pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. U tom postupku firma Viadukt iz Slovenije, zajedno sa fizičkim licima iz te zemlje, tužila je Bosnu i Hercegovinu, a arbitražni tribunal je presudio – u njihovu korist.
Tužba, presuda i ignorisanje obaveza
Arbitražna presuda donesena 15. aprila 2022. godine obavezala je Bosnu i Hercegovinu da isplati:
- 39,8 miliona eura na ime naknade štete,
- 5,68 miliona eura za troškove arbitražnog postupka,
- 343.000 dolara predujma koji su Slovenci uplatili,
- uz dnevne kamate koje rastu za oko 9.000 eura.
Pravobranilaštvo BiH je, prema vlastitom izvještaju, više puta pozvalo Vladu Republike Srpske da postupi po presudi i poštuje obaveze iz Sporazuma iz 2017. godine. U tom dokumentu se jasno navodi da RS preuzima sve troškove arbitraže i da će izvršiti isplatu svih novčanih obaveza po prijemu dokumentacije.
Bez zaposlenih i bez validnih računa
Ono što dodatno baca sumnju na čitav slučaj jeste činjenica da je firma Viadukt d.o.o. Portorož – koja je dobila višemilionsku odštetu – u vrijeme arbitraže nije imala nijednog zaposlenog, niti validne poslovne račune. Arbitražni postupak je vođen putem Zoom aplikacije, što dodatno izaziva pitanja o transparentnosti i ozbiljnosti procesa.
Građani plaćaju – iz sredstava za puteve
Kako dug nije isplaćen, došlo je do blokade računa BHANSA-e u Briselu. Tek nedavno je visoki predstavnik donio odluku da se dug isplati iz sredstava prikupljenih putem akciza – novca koji građani izdvajaju za gradnju autoputeva. Time je finansijski teret prebačen na leđa poreskih obveznika, iako je RS potpisala da će isplatiti sve što bude dosuđeno.
Zakazale institucije, raste sumnja u malverzacije
Uprkos jasno definisanim obavezama, Vlada RS nije izvršila nijednu uplatu, a kamate svakodnevno rastu. Pored odgovornosti Vlade RS, postavlja se i pitanje djelovanja Pravobranilaštva BiH, koje se u izvještaju opisuje kao “traljavo” i bez potrebne efikasnosti u zaštiti državnog interesa.
Sve upućuje na dugogodišnje institucionalno zataškavanje, u kojem je javni novac – bez kontrole i sankcija – izložen potencijalnim zloupotrebama, a građani prepušteni da snose posljedice neodgovorne politike i spornih odluka.