Ustavni sud Bosne i Hercegovine okončao je 164. plenarnu sjednicu bez donošenja odluke o ustavnosti izbora Vlade RS i imenovanju Save Minića na funkciju premijera. Iako je ova tema izazvala značajnu političku i pravnu pažnju, sud je saopćio da u ovoj fazi nije donesen stav po tom pitanju.
Međutim, sud je zato donio nekoliko ključnih odluka u vezi sa zahtjevima za ocjenu ustavnosti zaključaka koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 22. augusta 2025. godine, nakon odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku. Ti zaključci su se odnosili na osporavanje odluka državnih institucija, kao i na političke procese koji se tiču statusa entiteta RS.
U predmetu U-26/25, Ustavni sud BiH odlučivao je o zahtjevima člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i četrnaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Oni su tražili ocjenu ustavnosti zaključaka entitetskog parlamenta kojima su, između ostalog, dovođene u pitanje presude i odluke državnih organa. Sud je utvrdio da pojedine tačke, uključujući tačku 4, prvu rečenicu dotadašnje tačke 9 (sada tačka 7) i tačku 12 (sada tačka 10), nisu u skladu sa ključnim odredbama Ustava BiH.
Prema obrazloženju suda, ovi zaključci su bili u direktnoj koliziji sa principom vladavine prava, kao i sa obavezom poštovanja odluka državnih institucija, što je izričito propisano Ustavom. Sud je naglasio da se odluke Suda BiH, CIK-a i Ustavnog suda BiH moraju izvršavati, a ne preispitivati na entitetskom nivou. Time je, kako je navedeno, Narodna skupština RS pokušala derogirati pravosnažne odluke institucija BiH, što je ocijenjeno kao uplitanje u ingerencije pravosuđa.
Sud je dodatno istakao da entiteti nemaju ustavno pravo na samoopredjeljenje koje bi moglo dovesti do otcjepljenja, jer je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine garantovan Ustavom. Uprkos ranijim odluka Ustavnog suda o ovoj temi, Narodna skupština RS je ranije donijela zaključak kojim se zadužuje Kolegijum NSRS da pripremi tekst rezolucije o samoopredjeljenju Republike Srpske i “srpskog naroda”. Tačka koja se odnosi na pripremu rezolucije proglašena je neustavnom i stavljena je van snage, a sud je ponovio da su njegove ranije odluke konačne i obavezujuće.
Tokom sjednice je odlučeno i da prestaje pravno djelovanje ranije izrečene privremene mjere u predmetu U-28/25, donesene 10. septembra 2025. godine.
Dio zahtjeva podnosilaca je odbačen kao nedopušten, a dio je obustavljen jer osporeni akti više ne proizvode pravno dejstvo. Ustavni sud je time potvrdio da se sve odluke državnih institucija moraju provoditi bez odlaganja i da entitetske institucije nemaju ovlaštenje da ih poništavaju ili stavljaju van snage.
Iako pitanje ustavnosti izbora Vlade RS ostaje otvoreno, odluke donesene na ovoj sjednici predstavljaju važan pravni presedan u pogledu odnosa entitetskih i državnih institucija te potvrđuju ulogu Ustavnog suda kao čuvara Ustava BiH.