Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika i potvrdio presudu Suda BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je apelaciju Milorada Dodika i potvrdio pravosnažnu presudu Suda BiH kojom je on osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Na današnjoj sjednici, Ustavni sud BiH razmatrao je žalbu Dodikove odbrane na presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je političko djelovanje.
„Budući da se apelacije u predmetima br. AP-3722/25 i AP-4095/25 odnose na istog apelanta (Milorada Dodika) i istu pravnu stvar, Sud je, prema članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, odlučio da ih spoji i o njima vodi jedinstven postupak, te donio jednu odluku pod brojem AP-3722/25“, navedeno je u odluci.
Odbijene i nedopuštene apelacije
Ustavni sud je odbio kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH broj S1 2 K 046070 25 Kž 2 od 12. juna 2025. godine, u dijelu koji se odnosi na član II/3.e) Ustava BiH te članove 6, 7 i 18 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Također, Sud je odbacio kao nedopuštene apelacije koje se odnose na navodne povrede prava uzrokovane izjavama javnih zvaničnika tokom suđenja, ocijenivši ih očigledno neosnovanim.
Još jedna Dodikova apelacija, podnesena protiv rješenja Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije (CIK), odbačena je kao nedopuštena jer je Sud zaključio da je inkompatibilna s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.
Obrazloženje odluke
Ustavni sud je naveo da je CIK po službenoj dužnosti proveo postupak prestanka mandata Milorada Dodika na funkciji predsjednika Republike Srpske, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je osuđujuća presuda postala pravosnažna. Sud je zaključio da se u tom postupku nije odlučivalo o ustavnosti ili zakonitosti presude Suda BiH, već se samo konstatovalo da je mandat prestao.
Zbog toga, Ustavni sud je ocijenio da se u postupku pred CIK-om nije odlučivalo o građanskim pravima ni o krivičnoj optužbi, te da garancije iz člana 6. Evropske konvencije nisu primjenjive. Time je isključeno i razmatranje navoda o navodnoj pristrasnosti članice CIK-a.
Stav o ulozi visokog predstavnika
Ustavni sud je naglasio da je krivično djelo iz člana 203a Krivičnog zakona BiH, koje je Dodiku stavljeno na teret, uvedeno odlukom visokog predstavnika, ali da je ono zakonito i da je u skladu s principom da samo zakon može propisati krivično djelo i kaznu.
Sud je ponovio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije, te da ta ovlaštenja nisu predmet ustavne kontrole. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik je 1. jula 2023. godine donio izmjene i dopune KZBiH kojima je propisano krivično djelo za koje je Dodik osuđen.
Sud je zaključio da su zakonske odredbe bile jasno definisane i dostupne, te da njihova primjena u ovom slučaju nije bila proizvoljna.
O navodima o pristrasnosti i javnosti suđenja
Ustavni sud je utvrdio da nije bilo osnova za sumnju u nepristrasnost sutkinja koje su vodile postupak protiv Dodika, kao ni u javnost suđenja, koja je, prema nalazu Suda, bila u potpunosti osigurana.
Navodi odbrane o nenadležnosti suda su također odbijeni, jer je utvrđeno da je Sud BiH zakonito nadležan i da je postupao u skladu sa zakonom.
O dokazima i pravičnosti postupka
Sud je ocijenio da su svi relevantni dokazi izvedeni u prisustvu optuženog, te da nije došlo do povrede principa „jednakosti oružja“. Redovni sudovi su, prema ocjeni Ustavnog suda, dali detaljna i obrazložena rješenja i time osigurali pošteno suđenje.
Zaključeno je da u cjelini postupak protiv Milorada Dodika nije bio nepravičan niti su mu prekršena prava garantovana Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.
Kako se navodi u saopćenju, Ustavni sud nije smatrao potrebnim razmatrati Dodikov prijedlog za donošenje privremene mjere.
Ovom odlukom potvrđeno je da će prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biti održani 23. novembra ove godine. Prenosi Raport.