Na promociji knjige, pored autora, našle su se i ugledne ličnosti koje su upotpunile cjelokupan događaj. To su promotori knjige: prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Ahmed Kico i prof. Mesud Hero.
Promotori su iznijeli svoja mišljenja i stavove o knjizi, ali i o radu i zalaganju autora Emira Medanhodžića i Suada Haznadarevića. Svi prisutni su pomno slušali cjelokupnu promociju, na kojoj se moglo puno toga i saznati o periodu historije naše domovine o kojem skoro niko nije pisao.
Oni koji su pisali, ustvari su samo spominjali ovaj period bosanskohercegovačke historije. Ličnost koja je veoma bitna za Bosnu i Hercegovinu, Baton Dezitijatski, zapostavljen je od strane mnogih historičara pa samim tim i ostalih pojedinaca koji nisu stručnjaci u toj oblasti.
Kratka biografija Batona Dezitijatskog
Mi ćemo ovdje predstaviti kratku biografiju Batona Dezitijatskog, istovremeno nadajući se da će većina čitatelja i sama znati o kome je riječ.
Baton Dezitijatski bio je istaknuti politički i vojni dužnosnik, vođa Velikog Ilirskog ustanka koji je u historiji zabilježen kao bunt nezadovoljnog stanovništva. Prema izjavi historičara Salmedina Mesihovića za Al Jazeera portal, Baton je rođen između 40. i 30. godine prije nove ere. U proljeće 6. godine nove ere, stao je na čelo Velikog Ilirskog ustanka. Ubrzo nakon toga, postao je jedan od glavnih vođa Ilirskog Saveza. Mnoge zemlje prisvajaju Batona kao historijsku ličnost njihove države. Razlog tome jeste činjenica da se u Bosni i Hercegovini, državi u kojoj je rođen Baton Dezitijatski, ne pridaje značaj jednoj takvoj ličnosti.
Postavlja se pitanje zašto je to tako, zašto svi, kada pričaju o historiji BiH, govore o periodu od Kulina bana pa do danas? Zašto se niko ne zapita šta se sve dešavalo prije Kulina? Iako je u narodu poznata izreka „Od Kulina bana i dobrijeh dana“, ne smijemo zanemariti izuzetno važan dio naše historije koji se dogodio prije samog Kulina.
Rad na knjizi i namjera autora
Medanhodžić i Haznadarević su detaljno analizirali period od 1.200 godina, period od Batona do Kulina (što je istaknuto i u samom naslovu knjige). Nisu iznosili samo činjenice već su ih obrazložili i potkrijepili dokazima. Naime, autori su na knjizi radili tri godine, ali na izučavanju historije Bosne i Hercegovine rade već 30 godina. Kako su rekli na samoj promociji, rade to iz ljubavi, a ne zbog profesije jer ni jedan ni drugi nisu historičari. Jednostavno, oni su patriote koji žele da se o Bosni i Hercegovini zna prava istina i koji uživaju u terenskom radu, odnosno pronalaženju i obilasku stećaka i nekropola.
Intervju sa Emirom Medanhodžićem
Prije nego što je započela promocija knjige, porazgovarali smo sa jednim od autora, Emirom Medanhodžićem. Evo šta je imao da nam kaže:
1. Kako ste došli na ideju pisanja knjige „Od Batona do Kulina“?
„Na ideju smo došli zato što niko prije nas nije napisao knjigu o ovom periodu tamnog, ranog srednjeg vijeka od 1.200 godina, od Batona do Kulina. To nam je bio motiv, nije nam bilo jasno zašto niko, 70 godina Jugoslavije i BiH, nije o tome napisao knjigu i, eto, mi smo se usudili. Pisali smo je tri godine i četvrtu godinu dok smo je još odštampali, redukovali i sredili.
Tako da smo se potrudili da izradimo tu knjigu baš iz tog nekog bosanskog inata. Svi znaju ko je Kulin ban, a ovo malo ranije, Baton i ostali baš i ne znaju. Imamo banove starije od Kulina 300 godina koje nikad niko nije spominjao, a da ne kažem djeca u školi i studenti na fakultetu.“
2. Možete li našim čitateljima reći nešto o Fondaciji „Čuvari baštine – Bassania“?
„Mi smo osnovani 2021. godine, znači skoro tri godine i imamo ideju da prvo radimo na podizanju svijesti o značaju naše kulturne baštine, na njenoj zaštiti, na njenoj promociji i valorizaciji. Naša kulturna baština je, nažalost, u teškom stanju. Na svakodnevnoj bazi se uništava, raznosi i mi jednostavno želimo na određeni način da ukažemo na taj problem državi jer država je nadležna za to, mi smo samo kao „korektiv“ faktor da kažemo šta se dešava jer smo stalno na terenu.
I to je razlog zašto smo i formirali našu fondaciju, a i da bude u nekoj funkciji ekonomskog i kulturnog razvoja, da ljudi mogu da zarade nešto od te baštine, da se prodaju ulaznice i da se posjete te lokacije.“
3. Da li knjiga sadrži neke podatke o historiji BiH koji nisu poznati široj javnosti?
„Pa svakako, mi smo došli do nekih podataka do kojih niko prije nas nije. Pisali smo posebno o toj arijanskoj crkvi koja je, ustvari, kasnije u temeljima naše Crkve bosanske. Onda smo pisali o Gotima za koje smatramo da su imali veliki utjecaj na razvoj etnogeneze našeg naroda, Bošnjaka prvenstveno. I još neke druge, da sad ne opterećujem sa detaljima jer ima tu još mnogo nekih stvari.“
S obzirom na to da sam lično vidjela nekropolu stećaka „Poljice – Veliko jezero“, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1.691 metar na planini Visočici, a o kojoj, nažalost, nema mnogo dostupnih informacija, zanimalo me kakvo je mišljenje gospodina Medanhodžića o navedenoj nekropoli.
4. Da li Vi možda znate nešto o nekropoli „Poljice – Veliko jezero“ što bi moglo zaintrigirati ljude da je obiđu?
„To je nekropola na najvišoj nadmorskoj visini u BiH. Obično su na manjim visinama, ali to je otprilike na 1.700 metara nadmorske visine, tako se smatra. Vidjeli ste kako su lijepi ukrasi. Ima nažalost i ruiniranih. Tamo je neka tradicija „teferiča“. Iako je to sve sada nekako zamrlo, nekropola je vrlo lijepa i ona je nacionalni spomenik BiH. Kuriozum je što je na najvećoj nadmorskoj visini. Gore se mora doći specijalnim ili pješke.“
5. Grobnica Batonove porodice, prema nekim informacijama, bila je na području današnje Breze. Još uvijek nije posvećeno dovoljno pažnje toj grobnici, ali i generalno Batonu i njegovom djelovanju. Zašto je to tako?
„Ne znam, nama su očigledno kroz 200 godina nametali neke paradigme i tumačenja naše historije kao da to nisu naši ljudi nego da su to Albanci. Albanci su napravili veliki spomenik, tr metra ispred Tirane stavili Batona kao da je Albanac. Hrvati ga zovu Baton Delmatski, Delmat kao Hrvat, a on čovjek iz Breze, iz naše okoline. Tako da tu ima političke indoktrinacije. U zadnje vrijeme se počelo malo više pisati o tome.
Nedavno su postavili ploču za Batona, a ta ploča koju su našli se čuva u franjevačkom muzeju u Visokom zbog podataka da je on rodom odatle. Nažalost, ne zna se tačno gdje je umro. Najvjerovatnije u Raveni. Tada je izgubio rat protiv Rimljana. Oni su mu sačuvali glavu jer su smatrali da je bio hrabar, dostojanstven i korektan vojnik, ali ne zna se gdje je tačno umro u Raveni.“
6. Gdje je moguće nabaviti knjigu „Od Batona do Kulina“?
„Knjiga se može nabaviti preko platforme OLX.ba. To je najjednostavnije jer knjigu dobijete na kućnu adresu, a mi šaljemo pošiljke diljem Evrope i svijeta. Naravno, poštarina se plaća. Po Evropi 10 eura, po Americi, Australiji i Kanadi 20 eura. Dakle, šaljemo je svuda po svijetu, a u Bosni i Hercegovini je svakako vrlo lako možete nabaviti.“
