Portugalski parlament usvojio je kontroverzni zakon kojim se zabranjuje nošenje velova koji pokrivaju lice u javnosti, a odluka je izazvala burne reakcije u zemlji i šire. Novi zakon, koji se odnosi na zabranu pokrivanja lica iz „vjerskih ili rodnih razloga“, u praksi se najviše tiče muslimanki koje nose nikab ili burku. Mjeru je predložila krajnje desničarska stranka Chega, koja je posljednjih godina poznata po svojim antimigrantskim i populističkim stavovima.

Prema novom zakonu, zabranjeno je nošenje pokrivala koja zaklanjaju cijelo lice ili tijelo na javnim mjestima, dok će izuzeci važiti za određene situacije – poput vjerskih obreda, boravka u diplomatskim prostorijama ili putovanja avionom. U slučaju kršenja zabrane, predviđene su novčane kazne u rasponu od 200 do 4.000 eura, zavisno od okolnosti i težine prekršaja.

Zakon još uvijek nije konačan, jer ga mora potvrditi predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa, koji ima mogućnost da ga potpiše, uputi Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti ili potpuno odbije, što bi otvorilo prostor za novu raspravu. Ukoliko zakon stupi na snagu, Portugal bi se time pridružio grupi evropskih država poput Francuske, Austrije, Belgije i Nizozemske, koje već godinama primjenjuju djelomične ili potpune zabrane pokrivanja lica u javnosti.

Iako broj žena koje nose nikab ili burku u Portugalu nije velik, rasprava o zabrani otvorila je duboka pitanja o vjerskim slobodama, identitetu i granicama sekularizma. Desničarska stranka Chega obrazložila je svoj prijedlog tvrdnjom da pokrivanje lica „žene stavlja u položaj inferiornosti“ i da je „u suprotnosti s vrijednostima slobode, jednakosti i ljudskog dostojanstva“. Stranku su u glasanju podržale i stranke desnog centra, čime je zakon dobio potrebnu većinu.

S druge strane, zastupnici lijevih i centrističkih stranaka oštro su se usprotivili ovom prijedlogu, upozoravajući da je riječ o političkom manevru krajnje desnice koji pod plaštom borbe za ravnopravnost zapravo cilja na manjine i muslimanske zajednice. Poslanik Pedro Delgado Alves iz Socijalističke stranke istakao je da nijedna žena ne bi smjela biti prisiljena nositi veo, ali da je „prisiljavanje na skidanje vela jednako oblik nametanja i kršenja lične slobode“.

Ova odluka, prema mnogim analitičarima, ne odražava realne potrebe portugalskog društva, već pokušaj desnice da podigne teme identiteta i imigracije u političkom diskursu. Portugal, poznat po relativno tolerantnom društvu i manjim tenzijama oko pitanja vjere u odnosu na druge evropske zemlje, sada se našao u centru rasprave koja potresa cijeli kontinent – o tome koliko daleko sekularne države smiju ići u ograničavanju vjerskih simbola u javnom prostoru.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW