Svijet se danas suočava s novom rundom ekonomskih neizvjesnosti nakon što su na snagu stupile više carinske stope administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Ova mjera, koja se odnosi na više desetina zemalja, dolazi nakon mjeseci pregovora i privremenih odgoda.
Za većinu zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, radi se o trećoj fazi ove, kako je Trump nazvao, “vanredne trgovinske situacije”, koja je prethodno bila obustavljena od 2. aprila do 9. jula, a zatim i do 1. augusta.
Trump: “Ovo je veliki dan za Ameriku”
Američki predsjednik je još ranije najavio da neće biti novih odgoda. Na društvenoj mreži Truth Social poručio je da “rok ostaje – 1. august, bez odgađanja”. Carine za zemlje koje nisu uspjele zaključiti trgovinski sporazum sa SAD stupit će na snagu 7. augusta, kako bi američke institucije imale dovoljno vremena da prilagode carinske procedure.
U grupi zemalja kojima je uvedena jedna od najviših carinskih stopa od 30 posto nalazi se i Bosna i Hercegovina. Potvrdu o ovoj mjeri Bijela kuća je objavila u ponoć po srednjoevropskom vremenu.
BiH bez dogovora, visoka carina na izvoz
Iako je još 7. jula Trump poslao pismo Predsjedništvu BiH, naslovljeno na predsjedavajuću Željku Cvijanović, nikakav dogovor nije postignut. U međuvremenu nije bilo zvaničnih reakcija iz BiH, niti naznaka da su vođeni pregovori.
Izostanak dogovora znači da će bh. izvoz u SAD, naročito u sektoru namjenske industrije – jednom od ključnih izvoznika – biti pogođen visokim tarifama. Time se dodatno destabilizira ionako osjetljiva vanjskotrgovinska bilanca BiH.
“Preko 200 poslova” – daleko od realnosti
Još u aprilu ove godine, Trump je u intervjuu za Time izjavio da je sklopio “preko 200 poslova”, dok je njegov trgovinski savjetnik Peter Navarro tvrdio da je moguće zaključiti “90 poslova u 90 dana”. Međutim, kako navodi CNBC, do sada je sklopljeno tek osam trgovinskih sporazuma u 120 dana, uključujući i jedan s Evropskom unijom.
BiH među “nepoželjnima” na listi carina
Osim BiH, carinske stope od 30 posto uvedene su i Alžiru, Libiji i Južnoj Africi. Više stope primijenjene su na Irak i Srbiju (35%), Švicarsku (39%), Laos i Mjanmar (40%) te Siriju (41%). Prema riječima Trumpa, razlog za ove mjere je nedostatak ekonomske ravnoteže i sigurnosne usklađenosti s američkim interesima.
Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila je da su mnoge zemlje već obaviještene putem pisma ili izvršne naredbe te da je 1. august konačan datum za stupanje mjera na snagu.
Posljedice po bh. privredu
Novi tarifni režim posebno će pogoditi izvoznike iz oblasti namjenske industrije, koja je dosad bila vodeći sektor u bh. izvozu na američko tržište. Stručnjaci upozoravaju da bi povećane carinske stope mogle imati dugoročne posljedice na izvozni sektor, zaposlenost, te ukupni privredni rast BiH.
Uvođenje visokih carina može značiti smanjenje konkurentnosti bh. proizvoda na američkom tržištu, prekid višegodišnjih ugovornih odnosa i gubitak poslovnih partnera.
Šta slijedi?
Primjena novih tarifa počinje 7. augusta. Do tada bi bh. vlasti mogle pokušati uspostaviti kontakt s američkom administracijom i ponuditi izmjene koje bi ublažile mjere. Ipak, s obzirom na dosadašnji izostanak inicijative, takav ishod djeluje sve manje vjerovatno.
U međuvremenu, preduzeća koja izvoze na američko tržište morat će razmotriti alternativna tržišta ili prilagoditi cijene i poslovne planove kako bi se suočila s novonastalim izazovima.