Nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolas Maduro i njegove supruge pod obrazloženjem ugrožavanja nacionalne sigurnosti SAD-a, administracija predsjednika Donald Trump dodatno je zaoštrila svoju vanjskopolitičku retoriku. Trump se poziva na reinterpretaciju Monroeove doktrine iz 1823. godine, koju naziva „Donroeova doktrina“, s ciljem jačanja američke dominacije u zapadnoj hemisferi. U tom kontekstu, nekoliko država se sve češće spominje kao potencijalne mete političkog, ekonomskog, pa i vojnog pritiska.
Grenland – arktički ključ sigurnosti
Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, zauzima važno mjesto u Trumpovoj retorici. Iako SAD već imaju vojno prisustvo kroz bazu svemirskih snaga Pituffik, Trump smatra da to nije dovoljno za zaštitu američkih interesa. Posebno ističe prisustvo ruskih i kineskih brodova u arktičkim vodama, kao i strateški značaj Grenlanda zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta.
Grenland je bogat rijetkim zemnim mineralima ključnim za modernu tehnologiju i vojnu industriju. Ipak, grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen odbacio je ideju američke kontrole, naglasivši da su razgovori mogući samo uz poštovanje međunarodnog prava. Sličan stav zauzela je i danska premijerka Mette Frederiksen, ističući da Grenland ne želi postati dio SAD-a.
Kolumbija i Meksiko – sigurnost, droga i migracije
Latinska Amerika ostaje u središtu američkih sigurnosnih briga. Kolumbija, kao susjed Venecuele, ima značajne energetske i rudne resurse, ali i reputaciju jednog od glavnih centara proizvodnje kokaina. Trump je otvoreno napao kolumbijskog predsjednika Gustavo Petro, optužujući vlasti da ne čine dovoljno u borbi protiv trgovine drogom.
Meksiko je, s druge strane, dugogodišnja tačka sporenja. Trump često optužuje meksičke vlasti za nesposobnost da zaustave krijumčarenje droge i ilegalne migracije. Iako je retorika oštra, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum jasno je poručila da neće prihvatiti nikakvu američku vojnu akciju na teritoriji Meksika.
Iran i Kuba – pritisak izvan hemisfere
Iako Iran formalno ne spada u zapadnu hemisferu, Trump ga često uključuje u svoju sigurnosnu agendu. Upozorenja Teheranu dolaze u trenutku masovnih protesta i napetosti oko nuklearnog programa, posebno nakon nedavnih sukoba Izraela i Irana. Tema Irana bila je visoko na dnevnom redu i tokom susreta Trumpa s izraelskim premijerom Benjamin Netanyahu.
Kuba, decenijama pod američkim sankcijama, prema Trumpovim riječima „slabi iznutra“. Smatra da direktna intervencija nije potrebna, jer se ekonomska situacija pogoršava. Američki državni sekretar Marco Rubio dodatno je pojačao pritisak, otvoreno govoreći o mogućnosti promjene režima.
Trumpova „Donroeova doktrina“ označava povratak tvrđem pristupu američke vanjske politike, s naglaskom na sigurnost, resurse i geopolitički utjecaj. Iako su stvarne vojne akcije još uvijek neizvjesne, retorika i potezi Washingtona jasno pokazuju da će odnosi SAD-a s ovim državama ostati napeti u godinama koje dolaze.