Američki predsjednik Donald Trump zvanično je u Davosu predstavio novoosnovani Odbor za mir, međunarodnu inicijativu koja bi se, prema najavama, u prvoj fazi trebala fokusirati na obnovu Pojasa Gaze. Iako je inicijativa predstavljena kao pokušaj stabilizacije jednog od najtežih globalnih konflikata, već u samom startu izazvala je snažne političke podjele i različite reakcije širom svijeta.
Pokretanje Odbora vremenski se poklopilo s početkom druge faze primirja između Izraela i Hamasa, kojim je okončana najintenzivnija faza sukoba u Gazi. Prema dostupnim podacima, od oktobra 2023. godine u ratu je ubijeno više od 71.000 ljudi, dok je infrastrukturna i humanitarna šteta gotovo neprocjenjiva. Odbor za mir dio je Trumpovog plana od 20 tačaka, koji je u novembru 2025. godine usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjene nacije, što Washington navodi kao ključni argument njegove legitimnosti.
Države koje su podržale inicijativu
Poziv Sjedinjenih Američkih Država prihvatile su brojne zemlje Bliskog istoka, Azije i šireg globalnog juga. Među prvima su se odazvale Turska, Saudijska Arabija, Egipat, Katar, Jordan, Pakistan, Indonezija i Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji su visoki zvaničnici prisustvovali ceremoniji predstavljanja Odbora u Davosu.
U inicijativu su se uključile i Maroko, Bahrein, Argentina, Azerbejdžan, Armenija, Kazahstan, Bjelorusija, Vijetnam, Bugarska, Paragvaj, Uzbekistan i Mongolija. Kosovo je potvrdilo učešće na najvišem nivou, dok je Albanija, predvođena premijerom Edijem Ramom, zvanično ratificirala pristupanje Odboru. Zemlje koje su podržale inicijativu ističu potrebu za brzim i praktičnim rješenjima, tvrdeći da postojeći međunarodni mehanizmi nisu dali konkretne rezultate na terenu.
Suzdržani i otvoreni protivnici
Više država potvrdilo je da su zaprimile poziv, ali još nisu donijele konačnu odluku. Rusija i Kina saopćile su da razmatraju moguće učešće, dok je Njemačka navela da je inicijativa predmet unutrašnjih konsultacija. Indija i Brazil poručili su da će se izjasniti nakon dodatnih diplomatskih razgovora.
S druge strane, dio zapadnih zemalja otvoreno je odbio učešće. Velika Britanija je navela zabrinutost zbog mogućeg uključivanja Rusije, dok je Francuska upozorila da bi Odbor za mir mogao potkopati postojeće mehanizme Ujedinjenih nacija. Norveška i Švedska odbile su poziv uz obrazloženje da inicijativa nije u skladu s međunarodnim pravom, a Slovenija je istakla da je mandat Odbora preširok i nedovoljno definiran.
Pokretanje Odbora za mir tako je, umjesto globalnog konsenzusa, razotkrilo duboke podjele u međunarodnoj politici i otvorilo ključno pitanje: da li svijet ulazi u fazu paralelnih struktura moći koje djeluju izvan okvira tradicionalnih međunarodnih institucija.