Kao odgovor na balističke projektile lansirane iz Irana na Izrael u ranim jutarnjim satima — kršeći primirje, u očima izraelskih zvaničnika — desetine izraelskih borbenih aviona zloslutno je lebdjelo iznad iranskog zračnog prostora, spremni za napad.
Ovu demonstraciju vojne moći naglo je prekinuo kritični telefonski poziv između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Prema izvorima Sky Newsa, Trump je zahtijevao da Netanyahu zaustavi operaciju, bojeći se mogućnosti šireg sukoba koji bi mogao zahvatiti regiju.
Za nekoliko sati, avionima je naređeno da se vrate u bazu, što je naglasilo delikatnu ravnotežu moći i diplomatije u regiji koja je već bila na rubu.
Međutim, jedan borbeni avion izveo je usamljeni napad, ispustivši jednu bombu na mjesto koje se smatralo simboličnim, a ne strateškim. Taj čin protumačen je kao demonstracija vojne spremnosti bez izazivanja otvorenog rata.
Dok napetosti tinjaju, svijet pomno prati, svjestan da bi se nesigurna situacija mogla promijeniti u tren oka. Regionalni analitičari upozoravaju da bi i najmanja provokacija mogla izazvati lančanu reakciju u ionako nestabilnom Bliskom istoku, gdje su savezništva i neprijateljstva duboko ukorijenjena i slojevita.
Diplomate iz evropskih i arapskih zemalja hitno su uputile apele za smirivanje situacije, dok su Ujedinjene nacije najavile vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti. Uprkos tenzijama, izraelska vlada poručuje da neće tolerisati daljnje provokacije, ali da i dalje daje prednost diplomatskim kanalima, ukoliko Iran obustavi napade. S druge strane, iranski zvaničnici poručuju da je njihovo djelovanje „odgovor na kontinuirane prijetnje“ i da Teheran neće oklijevati da reaguje ukoliko se izraelske prijetnje nastave.
U ovom trenutku, čini se da krhki mir visi o koncu, dok međunarodna zajednica ulaže sve napore da spriječi katastrofu koja bi mogla imati nesagledive posljedice, ne samo za Bliski istok, već i za globalnu stabilnost.