Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump ući u zgradu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku u prilično izolovanom položaju, jer se nalazi u otvorenom neslaganju sa britanskim premijerom Keirom Starmerom i nizom drugih svjetskih lidera u vezi s priznanjem palestinske državnosti. Centralni događaj zasjedanja Generalne skupštine, koji tradicionalno privlači najveću pažnju svjetske javnosti, održava se od 23. do 29. septembra, a tokom tog perioda lideri država članica obraćaju se međunarodnoj zajednici, iznoseći svoje stavove o globalnim krizama i izazovima.
Ovogodišnja sjednica odvija se u atmosferi sve većih podjela. Velika Britanija, Kanada i Australija su, u potezu koji mnogi ocjenjuju historijskim, priznale državu Palestinu. Time su se pridružile rastućem broju država koje zagovaraju dvodržavno rješenje sukoba i traže prekid nasilja u Gazi, koje je već preraslo u humanitarnu katastrofu. Za američkog predsjednika, koji će 23. septembra održati svoj prvi govor u drugom mandatu, to znači da će se naći u sukobu sa više od polovine država članica UN-a, uključujući i pojedine najbliže zapadne saveznike.
Trumpova administracija sve je usamljenija u svom pristupu ovom pitanju. Dok većina međunarodne zajednice sve glasnije kritikuje izraelske vojne akcije u Gazi, Sjedinjene Američke Države nastavljaju da pružaju punu političku i vojnu podršku svom bliskoistočnom partneru. Washington tvrdi da je takva podrška ključna za očuvanje izraelske sigurnosti i stabilnosti u regiji, no kritičari upozoravaju da takav stav produbljuje podjele i otežava mirovne pregovore.
Jedan od najjasnijih pokazatelja američke izolacije bit će zajednička konferencija koju organizuju Francuska i Saudijska Arabija, a koja je posvećena pronalaženju puta ka rješenju s dvije države. Konferenciju podržava 142 od 193 članice UN-a, što pokazuje ogroman međunarodni konsenzus. Međutim, Sjedinjene Države ne učestvuju u ovom procesu i bile su među samo deset zemalja koje su glasale protiv rezolucije kojom se skup odobrava i podržava.
Priznanje palestinske države izazvalo je burne reakcije u Izraelu. Desničarski ministar Itamar Ben-Gvir zaprijetio je da će njegova vlada, kao odgovor, pokrenuti proces aneksije Zapadne obale, što bi dodatno zakomplikovalo već krhku situaciju na terenu. Francusko predsjedništvo je, međutim, potvrdilo da će zajedno s još devet država – uključujući Andoru, Belgiju, Luksemburg, Maltu, Portugal i San Marino – formalno priznati palestinsku državnost, što se smatra značajnim korakom ka međunarodnom pritisku na obje strane sukoba da sjednu za pregovarački sto.
Ova dešavanja stavljaju Trumpa i njegov tim u delikatan položaj pred međunarodnom zajednicom. Njegov govor na Generalnoj skupštini bit će pažljivo praćen, jer bi mogao nagovijestiti da li će SAD ostati pri tvrdolinijaškoj politici ili će pokušati pronaći kompromisno rješenje koje bi smanjilo izolaciju Washingtona i otvorilo prostor za dijalog.