Svjetski dan radija obilježava se 13.februara. Obilježavanje je počelo 2011. godine, kada su države članice UNESCO-a proglasile ovaj međunarodni dan. Zbog toga možemo reći da radio, jedan od najstarijih medija, tek odnedavno slavi svoje postojanje. Dolaskom novijih i popularnijih medija, nagovještavalo se gašenje radija, međutim do toga nikada nije došlo.
Smatra se da je italijanski naučnik Guglielmo Marconi prvi razvio ideju radija, ili bežičnog telegrafa, 1890-ih godina. Njegove ideje su se oblikovale 1895. godine kada je poslao bežičnu poruku Morzeovog koda izvoru udaljenom više od kilometra. Međutim i Nikola Tesla se također smatra tvorcem radija. Njegovi rani eksperimenti sa radiom počeli su 1890-ih. Nekoliko mjeseci nakon Tesline smrti, 1943. godine, Vrhovni sud SAD-a je konačno poništio Markonijev patent u Teslinu korist.
Zanimljiv, kratki video o tome ko je zapravo tvorac radija, možete pogledati ispod.
Važnosti radija
Marconi ili Tesla, je pitanje koje će se vječno postavljati, ali bez obzira koga smatrali tvorcem radija, važnost ovog medija je neosporna. Radio stanice su od suštinskog značaja za podršku lokalnim događajima, promociju lokalnih preduzeća i okupljanje u dobrotvorne svrhe. Zbog toga, radio služi kao vitalni izvor lokalnih vijesti, vremenskih ažuriranja i hitnih emisija, pružajući slušaocima informacije u stvarnom vremenu kada je to najvažnije.
Za mnoge generacije, radio je ostao najdostupniji komunikacijski medij koji informiše i zabavlja sve sektore društva. Dok se u nekim regijama koristio za podsticanje mržnje, podjela i sukoba, mnogo progresivnih zakona i regulatornih mehanizama je doneseno u mnogim zemljama što je rezultiralo radiom koji emituje uravnotežene vijesti, programe i praktikuje nezavisno novinarstvo općenito.
Tokom Drugog svjetskog rata, radio je bio i najpopularniji medij. Pristupačnost i dostupnost značili su da se širila propaganda, te da se moglo doprijeti do velikog broja građana. Radio je pomogao u zabavi i informisanju stanovništva, ohrabrujući građane da se pridruže ratnim naporima. Iako se tradicionalni radio može suočiti sa izazovima, on će nastaviti postojati i razvijati se zajedno s rastom online i internetskih radio usluga.
Neizbrisiva je historija radija i njegov snažan uticaj na vijesti, dramu, muziku, sport… Trajna vrijednost radija kao relativno besplatne i prenosive javne sigurnosne mreže tokom vanrednih situacija i nestanka struje uzrokovanih prirodnim katastrofama i katastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem kao što su oluje, zemljotresi, poplave, vrućina, šumski požari, nesreće i ratovi.
Kontinuirana demokratska vrijednost radija da služi kao osnovni katalizator za povezanost unutar nedovoljno opserviranih grupa uključujući imigrante, vjerske, manjinske i siromašne populacije; i kao trenutni glasnik javnog mnijenja izraženog kroz okrilje slobode govora u javnom prostoru.
Radio opstaje i danas kao medij prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
