Sud BiH pojasnio CIK-u: Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a nakon pravosnažne presude
Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) u kojem je ponovo razjasnio pravne posljedice presude Miloradu Dodiku u predmetu koji se protiv njega vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
U dopisu je naglašeno da, u skladu s pravnim posljedicama osude, Dodik ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a, piše Istraga.ba.
Podsjetimo, Dodiku je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, uz mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske na šest godina, računajući od dana pravosnažnosti presude.
Uprkos tome, CIK BiH je odbio oduzeti Dodiku mandat predsjednika stranke.
Sud je CIK-u ukazao da je izrečena mjera sigurnosti – zabrana vršenja dužnosti predsjednika RS-a – krivičnopravna sankcija, poput kazne zatvora ili uvjetne osude. Sve krivičnopravne sankcije, podsjeća Sud, moraju biti navedene u izreci presude.
U dopisu se citira član 203a stav 5. Krivičnog zakona BiH, kojim je propisano da pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona danom pravosnažnosti presude. Budući da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, Sud zaključuje da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost u institucijama koje se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz javnih sredstava.
Sud je CIK-u već dostavio presudu radi evidentiranja i provođenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude.
U dopisu se dodatno pojašnjava da pravne posljedice osude, prema članu 5. KZBiH, nisu krivičnopravna sankcija, već automatski nastupaju po pravosnažnosti presude.
Također je istaknuto da se izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a odnosi na period od šest godina, dok pravne posljedice osude traju tokom tog vremena, odnosno najduže do brisanja presude iz evidencije.
Sud objašnjava da se mjere sigurnosti i pravne posljedice osude djelimično preklapaju, ali se međusobno ne isključuju jer su različite po svojoj pravnoj prirodi.
Prestanak službene dužnosti i zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi se na prestanak rada ili funkcije u bilo kojem pravnom subjektu, bez obzira na način njegovog finansiranja.
Dalje se podsjeća da, prema Zakonu o političkim organizacijama RS, političke organizacije imaju status pravnog lica, a registri o njima vode se pri osnovnim sudovima. U registru se upisuju podaci o osobama ovlaštenim za zastupanje stranke.
Sud se poziva i na Statut SNSD-a od 30. septembra 2023. godine, prema kojem je predsjednik stranke izvršni i politički organ koji zastupa i predstavlja SNSD.
U skladu s odredbama Krivičnog zakona BiH, i lice koje bez naknade obavlja dužnost na osnovu zakonskog ovlaštenja smatra se službenim licem.
Na kraju dopisa, Sud BiH poziva CIK da preduzme sve potrebne korake radi evidentiranja i provođenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na osuđenog Milorada Dodika. Prenosi Avaz.