Nakon smrti pape Franje na Uskrsni ponedjeljak, Katolička crkva još uvijek čeka izbor njegova nasljednika. Konklava je u punom jeku, a uskoro bi trebalo biti poznato tko će postati novi papa. Papa Franjo izabran je 2013. godine nakon pet krugova glasanja, što se smatra relativno brzim procesom. Za usporedbu, najduža konklava u povijesti trajala je čak tisuću dana – od 1268. do 1271. – kada je izabran papa Grgur X.
Ovoga puta u izboru sudjeluju 133 kardinala s pravom glasa, a novi poglavar mora dobiti dvotrećinsku većinu. Kada se postigne dogovor, bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele i zvona bazilike svetog Petra najavit će izbor novog pape.
Što se događa nakon samog izbora?
Kada jedan kardinal dobije potreban broj glasova, postavlja mu se ključno pitanje: “Prihvaćate li svoj izbor za Vrhovnog Svećenika?” Ako potvrdi, automatski postaje papa. U tom trenutku bira i novo papinsko ime – kao što je to učinio Jorge Mario Bergoglio kada je postao papa Franjo.
Soba suza i prvi javni nastup
Nakon prihvaćanja, novi papa se povlači u tzv. Sobu suza – prostoriju pored Sikstinske kapele – kako bi se presvukao u bijelu papinsku odoru. Ime prostorije odražava emocionalnu težinu trenutka; poznato je da su neki pape tada i zaplakali, poput Lava XIII. 1878. godine.
Nekoliko trenutaka kasnije novi papa izlazi na balkon bazilike svetog Petra, gdje se svijetu objavljuje: “Habemus Papam!” – “Imamo papu!” Slijedi prvi blagoslov – “Urbi et Orbi” – upućen Rimu i cijelom svijetu.
Što slijedi nakon izbora?
U danima nakon izbora održava se misa ustoličenja na Trgu svetog Petra. Tada papa prima dva ključna znaka svoje vlasti: palij i Ribarev prsten. Ceremonija krunidbe više se ne prakticira – posljednji papa koji je nosio krunu bio je 1963. godine.
Nakon toga novi papa preuzima službenu papinsku katedralu – Lateransku baziliku svetog Ivana – te započinje susrete s vatikanskim dužnosnicima i oblikovanje svog duhovnog i upravljačkog kursa za Katoličku crkvu.