Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, kojima je osigurano finansiranje novih izbornih tehnologija i isplata duga firmi Viaduct, bez ugrožavanja državnog budžeta. Također, usvojene su i mjere koje trajno onemogućuju da država preuzima entitetske dugove.
Na zvaničnoj stranici OHR-a objavljene su sve Schmidtove odluke, s napomenom da stupaju na snagu odmah.
„Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH stupa na snagu odmah te se objavljuje na zvaničnoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku BiH. Navedeni zakon se privremeno primjenjuje do njegove formalne usvajanja od strane Parlamentarne skupštine BiH, u skladu s članom 10. tog zakona“, navodi se u uvodu.
Jedna od prvih mjera omogućava isplatu zadržanog profita Centralne banke BiH.
„Nakon što se postupi po tački 7. ove Odluke, smatraće se da više ne postoje prepreke za isplatu profita Centralne banke BiH, te će on biti raspodijeljen prema relevantnim zakonskim odredbama“, precizira se u tekstu.
Upravni odbor Centralne banke odlučivat će o iznosima koji će biti iskorišteni za nabavku izborne tehnologije za Opće izbore 2026. godine.
Novac će se usmjeriti Centralnoj izbornoj komisiji na osnovu izvještaja o pilot-projektima i studije izvodljivosti, od 28. februara 2025. godine.
„Ova sredstva pokrit će sve troškove nabavke tehnologije za potrebe izbora 2026. godine. Preostala sredstva biće prenesena u budžet institucija BiH za 2025. godinu“, navodi se.
Nakon podnošenja preciznog zahtjeva od strane CIK-a, Ministarstvo finansija BiH je obavezno odmah osigurati tražena sredstva, bez obzira na to da li je budžet usvojen.
Ukoliko to ne učini ministar, dužnost prelazi na njegovog zamjenika. Sredstva se automatski uključuju u nacrt i budžet za 2025. godinu.
Isplata duga Viaductu
Schmidt je odlučio izdvojiti 120 miliona KM iz prihoda od putarina koji pripadaju RS-u, radi izvršenja međunarodne presude u korist Viaducta, slovenačke kompanije, nakon raskida koncesije od strane Vlade RS-a.
Iznos obuhvata glavnicu, kamatu i troškove i biće prenesen Ministarstvu finansija BiH isključivo u svrhu realizacije ICSID-ove presude.
Po prijemu validnog zahtjeva, Ministarstvo finansija mora odmah izvršiti isplatu. Ako to ne učini, obaveza prelazi na zamjenika ministra.
Istovremeno, Centralna banka će izvršiti prijenos ekvivalentnog iznosa entitetu Federaciji BiH.
Također, Pravobranilaštvo BiH, Centralna banka i BHANSA moraju odmah preduzeti korake za obustavu izvršnih postupaka protiv imovine državnih institucija.
Schmidt je jasno naveo da se ova sredstva ne mogu naknadno potraživati od Federacije BiH ili Brčko distrikta. Trošak se tretira kao rashod Republike Srpske.
Eventualne korekcije između entiteta i Brčko distrikta biće izvršene nakon usvajanja nove metodologije raspodjele prihoda od putarina.
Ako je RS primila više sredstava od onoga što joj pripada, daljnja sredstva iz putarina neće joj se raspoređivati dok se ne izmiruju obaveze prema Federaciji i Brčko distriktu.
Mjere za sprječavanje prebacivanja entitetskih dugova na državu
U Zakonu je dodatno precizirano šta se smatra rashodom i ko snosi odgovornost u slučaju kada međunarodni sud naloži plaćanje zbog sporazuma koje su zaključili entitetski organi sa stranim investitorima.
Prema izmjenama:
- Rashodi uključuju i izvršenja sudskih odluka u kojima je BiH označena kao dužnik.
- Ako presuda protiv BiH proističe iz entitetskog ugovora sa investitorima, odgovornost i finansiranje tih obaveza pada isključivo na taj entitet ili organ.
Također je uvedena obaveza da se u svaki ugovor sa stranim investitorom eksplicitno unese odredba kojom se utvrđuje da štetu snosi isključivo entitet, Brčko distrikt ili niži nivo vlasti koji je zaključio ugovor.
Zakon stupa na snagu osam dana nakon objave na stranici OHR-a ili dan nakon objave u Službenom glasniku BiH — zavisno šta se desi ranije, prenosi Klix.