Termoelektrane Elektroprivrede BiH u Tuzli i Kaknju izgrađene su još 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka, a iako su odavno premašile svoj životni vijek, i dalje učestvuju sa oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije ovog preduzeća. Njihova dotrajalost i nedostatak novih kapaciteta predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.
Prema riječima Fahrudina Tanovića, izvršnog direktora za proizvodnju Elektroprivrede BiH, trenutna situacija u proizvodnim objektima je složena, a raspoloživost blokova nije na visokom nivou. Revitalizacije koje su urađene do 2010. godine produžile su životni vijek termoelektrana za oko 15 godina, ali u protekloj deceniji nije bilo značajnijih ulaganja, jer se očekivalo puštanje u rad novog Bloka 7 u TE Tuzla. Zbog odustajanja od tog projekta, Vlada i Parlament Federacije BiH 2022. godine donijeli su odluku o produženju rada Bloka 5 u Kaknju i Bloka 4 u Tuzli.
U Tuzli su uložena 30 miliona KM vlastitih sredstava u sanaciju i remont Bloka 4, koji trenutno radi, a njegova veća revitalizacija planirana je za 2027. i 2028. godinu. U Kaknju je u toku revitalizacija Bloka 7 snage 230 MW, vrijedna oko 80 miliona KM, čime bi mu se produžio vijek rada za narednih 15 godina.
Hidropotencijali i obnovljivi izvori
Loše hidrološke prilike posljednjih godina značajno su smanjile proizvodnju električne energije u hidroelektranama na Neretvi, iako su postrojenja u dobrom tehničkom stanju. Proizvodnja je pala na oko 80 posto planiranog nivoa. Tanović navodi da se vode pregovori sa Svjetskom bankom o finansiranju revitalizacije HE Salakovac, koja jedina do sada nije obnovljena.
U kontekstu obnovljivih izvora, vjetroelektrana Podveležje je trenutno jedini novi proizvodni objekat, a njen rad je stabilan, ali zavisi od meteoroloških uslova. Iako se teži povećanju udjela obnovljivih izvora, termoelektrane i dalje ostaju osnov stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Projekti smanjenja emisija i zaštite okoliša
Prema evropskim direktivama, termoenergetska postrojenja koja nakon 31. decembra 2027. godine budu emitovala veće količine zagađujućih materija od dozvoljenih, neće moći nastaviti s radom. Elektroprivreda BiH zato ulaže velike napore u projekte odsumporavanja i denitrifikacije, kako bi termoelektrane ispunile sve ekološke standarde.
U TE Kakanj je potpisan ugovor vrijedan 126 miliona KM za kompletno odsumporavanje blokova 6 i 7, a radovi uključuju i adaptaciju dimnjaka visokog 300 metara. Paralelno se priprema projekat denitrifikacije vrijedan 55 miliona KM, čijom bi realizacijom termoelektrana bila spremna za rad i narednih 20 godina.
U Tuzli je situacija složenija jer se koristi različit tip uglja — mrki i lignit. Zbog toga će se graditi dva odvojena postrojenja za odsumporavanje, a u toku je evaluacija ponuda za Blok 6 i priprema tendera za blokove 4 i 5. Ukupna vrijednost ekoloških projekata u TE Tuzla iznosi više od 170 miliona KM.
Finansijski i društveni aspekti
Elektroprivreda BiH mora u naredne dvije godine uložiti gotovo pola milijarde KM u termoelektrane kako bi osigurala njihovu održivost do 2050. godine. S obzirom na to da međunarodne finansijske institucije više ne podržavaju ulaganja u fosilne izvore, sredstva će se obezbijediti iz vlastitih izvora i kredita komercijalnih banaka, uz podršku Vlade Federacije BiH.
Tanović ističe da su kritike javnosti zbog zagađenja razumljive, ali podsjeća da se poduzimaju konkretne mjere — kada se registruju povećane emisije, blokovi se isključuju dok se ne sanira problem, kao što je sada slučaj sa Blokom 5 u Tuzli. Elektroprivreda BiH godišnje uplaćuje lokalnim zajednicama značajna sredstva — oko 5 miliona KM općini Kakanj i 5,5 miliona KM Gradu Tuzla.
Uprkos starosti postrojenja i brojnim izazovima, Elektroprivreda BiH intenzivno radi na modernizaciji i usklađivanju sa evropskim standardima. Projekti odsumporavanja, denitrifikacije i revitalizacije blokova ključni su za energetsku stabilnost i smanjenje uticaja na okoliš. Uz podršku države i lokalnih zajednica, cilj je da termoelektrane ostanu u funkciji do 2050. godine, ali u znatno ekološki prihvatljivijem obliku.