Nakon više od godinu i po dana rasprava, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspjelo je finalizirati i dostaviti Evropskoj komisiji Reformsku agendu, ključni dokument za korištenje sredstava u okviru Plana rasta Evropske unije. Dokument je u Brisel poslan svega nekoliko sati prije isteka roka, čime je izbjegnuto novo umanjenje finansijske podrške.
Podsjetimo, komesarka za proširenje EU Marta Kos prošle sedmice je pred Parlamentarnom skupštinom BiH istaknula da je za Bosnu i Hercegovinu predviđeno milijardu eura ulaganja u infrastrukturu, energente i digitalizaciju. No, upozorila je da bi zbog kašnjenja sredstva mogla biti umanjena za oko 100 miliona eura, nakon što je u julu već zabilježeno slično smanjenje.
Šta donosi agenda
Prema riječima šefa Delegacije EU u BiH Luigija Sorece, Reformska agenda predstavlja sveobuhvatan plan koji obuhvata više od stotinu reformi u različitim sektorima. Dokument se trenutno razmatra u Evropskoj komisiji, a njegova realizacija mogla bi BiH otvoriti pristup do 976,6 miliona eura za podsticanje investicija, otvaranje radnih mjesta i ekonomski rast.
„Najveća nagrada nisu sama sredstva, već reforme koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da iskoristi ogroman potencijal svojih ljudi“, poručio je Soreca u svojoj kolumni.
On je istakao da je dostavljanje agende pokazalo sposobnost domaćih institucija da dođu do zajedničkih rješenja, što je, kako kaže, signal da konstruktivan rad može prevladati politička prepucavanja.
Ključne reforme
Među prioritetima izdvajaju se uvođenje e-uprave radi smanjenja birokratije, povećanje obuhvata predškolskog obrazovanja i veći pristup internetu u školama. „Građani se često žale na izgubljeno vrijeme u administrativnim procedurama. Digitalizacija će značajno olakšati i život građana i rad privrede“, naveo je Soreca.
Dio reformi odnosi se na unapređenje pravosuđa, jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te osiguranje nezavisnosti sudova. Posebna pažnja usmjerena je na uvođenje 5G mreže i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što bi moglo biti veliki poticaj za digitalnu transformaciju zemlje.
Investicije kroz Plan rasta
Nakon što domaće vlasti ispune zadate reforme, sredstva EU će biti dostupna i za infrastrukturne projekte kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF). BiH će prvi put morati uskladiti sve projekte sa Planom rasta, jer Unija više neće finansirati velike investicije mimo tog okvira.
Moguća ulaganja uključuju završetak autoputa na Koridoru 5c i projekte obnovljivih izvora energije. No, popis projekata domaće vlasti još uvijek nisu dostavile.
Soreca podsjeća da gotovo tri četvrtine izvoza BiH ide u Evropsku uniju, dok manje od 1% završava u Rusiji. Prema njegovim riječima, jasno je da je jačanje veza s EU najbolji način za unapređenje demokratije, ljudskih prava, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture u BiH.
„Prvi koraci su napravljeni. Sada moramo raditi zajedno kako bismo stigli do cilja – članstva u Evropskoj uniji i boljeg života građana BiH“, zaključio je Soreca.