Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio je promjenu imena Srebrenice, tvrdeći da je to inicijativa “ljudi koji tamo žive”.
Nekoliko dana nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici, u medije je plasirana informacija o promjeni naziva grada, što su mnogi shvatili kao još jedan pokušaj negiranja genocida. Napominjemo, Rezolucija je usvojena 23. maja čime je 11. juli proglašen “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”.
Mladen Grujičić, načelnik Općine Srebrenica, za BHRT je potvrdio da se vode razgovori o pokretanju inicijative za promjenu naziva Srebrenica. Grujičić je istakao kako bi to mogla biti čak i dobra stvar jer smatra da je ime “Srebrenica” zloupotrijebljeno od strane, kako kaže, “bjelosvjetskih manipulatora”.
Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske (član 2a) navodi se da je moguće promijeniti ime općine ili grada. Ukoliko bi odluku o odobrenju inicijative donosili članovi lokalne Skupštine općine Srebrenica, koja ima 21-og odbornika, 15 odbornika je srpske nacionalnosti, dok je bošnjačke nacionalnosti samo preostalih šestero, velika je vjerovatnoća da će ime grada biti promijenjeno.
Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske (član 2a) navodi:
“(1) Inicijativu za promjenu naziva jedinice lokalne samouprave mogu podnijeti zainteresovana
skupština jedinice lokalne samouprave ili najmanje 30% birača koji imaju prebivalište na području
jedinice lokalne samouprave za koju se traži promjena naziva.
(2) O inicijativi koju podnosi najmanje 30% birača koji imaju prebivalište na području jedinice
lokalne samouprave za koju se traži promjena naziva mišljenje daje skupština jedinice lokalne
samouprave.
(3) Inicijativa za promjenu naziva jedinice lokalne samouprave mora biti obrazložena i mora da
sadrži razloge koji opravdavaju promjenu naziva.
(4) Inicijativa iz stava 3. ovog člana podnosi se Vladi posredstvom Ministarstva uprave i lokalne
samouprave.
(5) Nakon razmatranja inicijative, Vlada donosi odluku o inicijativi za promjenu naziva jedinice
lokalne samouprave.
(6) U slučaju prihvatanja inicijative, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stava 5. ovog
člana, Vlada će utvrditi nacrt zakona i uputiti ga u dalju proceduru.”
Razgovori sa Ćamilom Durakovićem i Hamdijom Fejzićem
Ekskluzivno za naš portal, izjave su dali potpredsjednik Republike Srpske i bivši načelnik Općine Srebrenica, Ćamil Duraković, kao i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica, Hamdija Fejzić.
Kroz medije se provlači sukob između Suljagića i Fejzića. Emir Suljagić je čak kontaktirao i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) zbog prijetnji koje je dobio od predsjednika Upravnog odbora MCS.
Fejzić je za naš portal govorio o sukobu sa direktorom Memorijalnog centra Srebrenica, Emirom Suljagićem:
“Ja, prije svega, pozivam Emira Suljagića da popijemo kahvu, da smirimo tenzije. Ne treba to nama, ne treba to Srebrenici, ne treba to Memorijalnom centru.”, poručio je Fejzić. Dodaje kako je do verbalnog sukoba došlo još prije dva mjeseca, ali da su informacije isplivale tek sada. Navodi kako je razlog iznošenja tih informacija sljedeći: “Suljagić je vidio da ništa ne može utjecati na moju kandidaturu te je, isfrustriran time, želio da prođe njegova ideja. Mora se pomiriti sa tim da njegova ideja nije prošla, da je on iz Bratunca, da ne glasa za Srebrenicu, da ima ličnu kartu u Općini Centar.”, poručuje Hamdija Fejzić.
Duraković o promjeni imena grada
Kada je riječ o promjeni imena grada, potpredsjednik Republike Srpske i bivši načelnik Općine Srebrenica, Ćamil Duraković, rekao nam je:
“To je jedna sumanuta ideja koja je kontinuitet političke retorike koju zagovaraju politički predstavnici srpskog naroda koje uglavnom, predvodi Dodik. Vidjeli smo politički očaj. Oni koji su žrtve su najslabiji. Genocidna politika nema ništa drugo za cilj nego da, kroz instituciju lokalne zajednice, poriče činjenice. Brisati činjenice je, samo po sebi, genocid.”, poručuje potpredsjednik RS-a.
Novo ime donosi nove probleme
Na pitanje o utjecaju promjene naziva grada na stanovnike Srebrenice, porodice žrtava genocida, ali i ostalih, Duraković, koji je i sam preživio genocid, odgovorio nam je:
“Mi danas imamo na desetine hiljada preživjelih koji danas žive širom svijeta tako da to povlači emociju kod svih tih ljudi. Pored onih koji su preživjeli genocid i koji su potomci žrtava, postoje Bosanci i Hercegovci koji to također doživljavaju na jedan emotivan način. Zbog toga bi reakcija na promjenu bila mnogo veća jer ne bi došla samo od nas koji smo preživjeli Srebrenicu.
I za sve, sav civilizovan i normalan svijet, koji je nedavno i na sjednici Generalne skupštine UN-a, u dobroj većini, pominjao Srebrenicu kroz Rezoluciju, svima bi to donijelo, čak i Međunarodnoj zajednici u BiH, jedan ozbiljan signal po pitanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini i budućnosti ove države.”, ističe Ćamil Duraković.
Napominje da je to pitanje Srebrenice kao planetarnog simbola, a ne Srebrenice kao administrativne, lokalne zajednice, neke “opštinice” u Bosni i Hercegovini, gdje se možete igrati promjene naziva nakon hiljadugodišnje tradicije i postojanja Srebrenice. To je veoma opširno pitanje, a ne pitanje devijantnog Mladena Grujičića, koji ni sam ne zna kuda vodi ovaj grad još od 2016. godine.
“Za mene je to najdelikatnije pitanje. Pitanje koje me rastužuje kao Srebreničanina, kao nekoga ko je preživio genocid sa 16 godina. Svjedočiti jednu ovakvu političku krizu bitnih političkih aktera… Ne možemo mi zanemariti stav jednog direktora Memorijalnog Centra koji, svakako, ima svoju vrijednost i svoj doprinos u okviru izgradnje te institucije u proteklih pet godina, otkad je na čelu te općine.”
“Suljagić – Fejzić”
Gospodin Duraković se osvrnuo i na sukob “Suljagić-Fejzić”:
“S druge strane, imate gospodina Hamdiju Fejzića, koji je također preživjeli Srebreničanin, jedan od prvih pružaoca otpora, odbrane tog grada. Bio je u ratnom predsjedništvu Srebrenice, u poratnoj politici Srebrenice, do dan danas kada je predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica.
Onda ti neki lični animoziteti stvaraju lošu sliku o Srebrenici i to me rastužuje. Ja poštujem i Fejzića i Suljagića. Jako mi je teško o tome pričati. Dakle, ne bismo trebali u ovom momentu, kroz lične sujete ili neke individualne sukobe na ličnom nivou, iznositi neke stvari u javnost i to na ovaj način, a sada nam je najpotrebnije političko jedinstvo.”, istakao je potpredsjednik Republike Srpske.
Smatra da još imamo prostora da se dozovemo pameti, da se svi zajedno uključimo da se pomogne i ljudima koji vode političke procese u Srebrenici, tačnije predsjednicima lokalnih političkih organizacija (SDA, SDP, SBiH, NiP) i sve stranke koje su politički akteri. To je njihov zadatak, kaže Duraković.
“Meni je Srebrenica sentimentalna, iz razloga što sam se dao na raspolaganje kao građanin da želim doprinijeti konstruktivnom rješenju. Ne želim biti dio destruktivne priče i ne želim se stavljati na bilo čiju stranu. Ovo što vidim i čitam u medijima, ne ide u dobrom pravcu. Svi mi, koji smo u političkim procesima dugo godina, imali smo momente ličnih previranja i svađa. To ne znači da zauvijek moramo ostati u toj svađi da bi pokazali principijelnost.”
Moramo se ujediniti
Također, spomenuo je da je odgovornost svih, kako radnika Memorijalnog centra tako i ostalih, da se pokaže snaga. Navodi kako cijela priča oko Srebrenice i pobjeda nad politikom negiranja, mora biti nadstranačka, nadindividualna priča, priča svih nas.
“Trenutno se nalazimo u kriznoj političkoj situaciji gdje bi cilj trebao biti pobjeda politike negiranja. Žalosno je da mi ovdje raspravljamo ko je bolji kandidat, a ne raspravljamo o činjenici da imamo četiri bošnjačka kandidata. Ovdje politike moraju da se uključe. SDP je uradio dobru stvar jer je Predsjedništvo zauzelo svoj konačan stav po pitanju kandidata u Srebrenici. SDP i SDA su naše najjače stranke. Mislim da je vrijeme da se svi ujedinimo oko ove priče, sjednemo i pružimo jedni drugima ruku i prestanemo sa ovim međusobnim optužbama kojima nema kraja.”, rekao je na kraju razgovora gospodin Duraković.
Sve ovo dolazi uoči 29. godišnjice genocida u Srebrenici. Podsjetimo, ovog 11. jula u Potočarima će biti ukopano osam identificiranih žrtava. Među njima je i Beriz Mujić, koji je imao 17 godina kada je ubijen.
