Prof. Ena Zilić: Obrazovanje i tržište rada moraju govoriti istim jezikom

Jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini jeste to što obrazovni sistem i potrebe tržišta rada često ne prate jedni druge. Dok poslodavci godinama traže određena znanja i vještine, mnogi mladi završavaju škole i fakultete bez jasne prilike da pronađu posao u struci. Rezultat su razočaranje, odlazak iz zemlje i osjećaj da godine učenja nisu donijele ono što su očekivali.
To nije problem mladih. Nije ni problem nastavnika. To je problem sistema koji se mijenja mnogo sporije od svijeta oko nas.
Danas više nije dovoljno samo steći diplomu. Potrebno je razvijati praktične vještine, digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje, komunikaciju i sposobnost prilagođavanja novim zanimanjima koja se ubrzano mijenjaju.
Posebno je važno govoriti o pametnoj specijalizaciji mladih. To znači da mlade trebamo usmjeravati prema oblastima u kojima postoji stvarna potreba za stručnim kadrom i u kojima Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj. Umjesto da svi idu istim putem, potrebno je prepoznati talente, interese i potrebe privrede te graditi obrazovanje koje će ih povezati.
To ne znači da neko treba birati budućnost umjesto mladih. Naprotiv, cilj je da svaki mladi čovjek dobije kvalitetne informacije, priliku za praksu i podršku da razvije ono u čemu može biti najbolji.
Škole, fakulteti, privreda i lokalne zajednice moraju više sarađivati. Učenici i studenti trebaju imati više praktične nastave, stručnih praksi i susreta s poslodavcima još tokom školovanja. Tako obrazovanje postaje most prema zaposlenju, a ne samo sticanju diplome.
Ako želimo društvo u kojem mladi ostaju, rade i stvaraju, obrazovanje mora biti usklađeno sa stvarnim životom. Ulaganje u znanje uvijek je ispravno, ali još je važnije da to znanje mladima otvara vrata budućnosti.