NSRS raspravlja o zakonu kojim bi se zaštitili računi osoba pod stranim sankcijama
Na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske našla se građanska inicijativa koja predlaže izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu. Suština prijedloga je da se spriječi komercijalne banke u RS-u da zatvaraju ili blokiraju račune osobama i firmama koje su pod sankcijama stranih zemalja, kao što su Sjedinjene Američke Države ili Velika Britanija.
U dokumentu koji prati ovu inicijativu navodi se da pravni sistem Republike Srpske i Bosne i Hercegovine priznaje samo sankcije koje dolaze od Ujedinjenih nacija. Sankcije koje dolaze od pojedinačnih država, poput SAD-a ili Ujedinjenog Kraljevstva, nemaju zakonsku težinu unutar BiH – barem prema važećem domaćem zakonodavstvu. Iz tog razloga, kako stoji u nacrtu, banke u RS-u nemaju zakonski osnov da jednostrano gase račune ili odbijaju saradnju s osobama koje se nalaze na takvim spiskovima.
Inicijativa predviđa uvođenje jasnih pravila pod kojima banka može raskinuti ugovor s korisnikom računa. Međutim, jedno je naglašeno – strani režimi sankcionisanja, poput američke OFAC liste, ne bi smjeli biti razlog za raskid ili odbijanje otvaranja računa. Ukoliko banke ipak odluče da zatvore račun ili odbiju otvaranje novog osobi koja se nalazi pod stranim sankcijama, mogle bi se suočiti s novčanim kaznama koje se kreću između 20.000 i 80.000 KM.
Agenciji za bankarstvo Republike Srpske ovom inicijativom bi se dala ovlaštenja da nadzire banke i sankcioniše one koje budu postupale suprotno novim pravilima. Ovim bi se, kako tvrde predlagači, stala u kraj praksi da se bankovni računi gase na osnovu spoljnih pritisaka i lista sankcionisanih koje nisu donesene kroz domaće ili međunarodno (UN) pravo.
Kao primjer u dokumentu se navodi kompanija “Nimbus”, nasljednica firme “Sirius”, kojoj su banke zatvorile sve račune, a nove nisu htjele otvoriti. Riječ je o firmi koja se, prema tvrdnjama američkih vlasti, povezuje s Miloradom Dodikom i njegovim krugom, te je označena kao dio šire “koruptivne mreže”.
S druge strane, komercijalne banke u BiH još prošle godine su dobile upozorenje iz Ambasade SAD-a da i same mogu biti izložene sankcijama ako nastave poslovati s licima koja se nalaze na američkoj crnoj listi.
Ostaje da se vidi kakve će posljedice imati eventualno usvajanje ovog zakona – da li će komercijalne banke u RS-u poslušati domaće zakonodavstvo ili će nastaviti slijediti preporuke i prijetnje međunarodnih partnera, prije svega američke ambasade.
U svakom slučaju, ova inicijativa otvara kompleksno pitanje balansa između domaćeg pravnog suvereniteta i međunarodnog ekonomskog i političkog pritiska.