Ove godine obilježava se 32. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog Tunela spasa, jednog od najznačajnijih simbola otpora i opstanka tokom opsade Sarajeva. Tunel je ratne 1993. godine izgrađen i predat na korištenje stanovnicima opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine. Tokom 1.425 dana opsade, bio je jedina veza Sarajeva sa slobodnom teritorijom i ostatkom svijeta, sve do okončanja opsade 1996. godine. Danas, Tunel spasa čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca i svih onih koji su dali živote u odbrani grada.
Ključni historijski trenutak
Godišnjica prokopavanja Tunela spasa obilježava se svake godine 31. jula, prema zvaničnom kalendaru značajnih datuma u Kantonu Sarajevo. Ipak, kako ističe Belma Ćuzović, rukovodilac Odsjeka za organizaciju manifestacija Memorijalnog centra Sarajevo, ključni trenutak desio se u noći 30. jula 1993. godine. Tada su se, ispod piste sarajevskog aerodroma, u tunelskoj cijevi iskopanoj s dvije suprotne strane – od Dobrinje i od Butmira – susrela dva kopača i rukovala. Taj trenutak simbolizovao je spajanje Sarajeva sa slobodnim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i nadu za preživljavanje stanovnika opkoljenog grada.
Tunel D–B (Dobrinja–Butmir), poznat i kao Tunel spasa, izgrađen je uz nadljudske napore. Radovi su započeli u januaru 1993. godine, a u ekstremnim uslovima, bez moderne mehanizacije i pod stalnom prijetnjom neprijateljske vatre, oko 300 ljudi radilo je u tri smjene dnevno, bez prestanka. Za samo nekoliko mjeseci iskopano je 800 metara tunela – 800 metara života.
Linija opstanka
Tokom rata, Tunel spasa bio je vitalna arterija grada. Kroz njega su svakodnevno prolazili civili, ranjenici, medicinska i humanitarna pomoć, oružje, ali i vijesti iz svijeta koje su unosile tračak nade u mračne dane opsade. Za mnoge Sarajlije upravo je taj tunel bio razlika između života i smrti.
Tunel danas
Tri decenije kasnije, Tunel spasa više nije samo ratna priča – on je postao najposjećeniji spomenički kompleks u Bosni i Hercegovini. Memorijalni centar Sarajevo, koji upravlja lokalitetom, bilježi iz godine u godinu rekordne posjete. Samo ove godine Tunel je obišlo više od 100.000 posjetilaca.
Posjetitelji dolaze iz cijelog svijeta: najbrojniji su gosti iz arapskih zemalja, Turske, Kine i Južne Koreje, ali ni evropski turisti i regionalni posjetioci ne zaostaju. Među njima su učenici, studenti, istraživači, historičari, kao i međunarodne delegacije. Posebno se izdvaja posjeta predsjednice Republike Slovenije, Nataše Pirc Musar, koja je istakla da Tunel spasa ima neprocjenjiv značaj u savremenoj evropskoj historiji.
Povodom 32. godišnjice, Memorijalni centar Sarajevo organizira Dan otvorenih vrata, uz izložbu pod nazivom “Transformacija – od zemlje do spasa, od spasa do memorije”, autorice Belme Ćuzović. Izložba prikazuje razvoj Tunela od ratne linije spasa do današnjeg memorijalnog prostora, čuvara kolektivnog sjećanja i poruka mira.
Tunel D–B i danas ostaje snažan podsjetnik na hrabrost i odlučnost građana Sarajeva. Njegova vrijednost nije samo historijska, već i edukativna, kulturna i civilizacijska. Bio je koridor života, a danas je koridor znanja i sjećanja – mjesto gdje prošlost uči budućnost o cijeni slobode.