Premijer Hrvatske Andrej Plenković u petak je u Bregani odlučno odbacio tvrdnje mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta da Hrvatska „profitira od rata“ kroz tranzit sirove nafte. Istovremeno je odgovorio i na navode člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića o navodnom hrvatskom utjecaju na suce Evropskog suda za ljudska prava, ocijenivši ih kao „besprizorne i žalosne“.
Plenković je na obilježavanju Dana carinske službe izjavio da Hrvatska nije profiter, nego pouzdan partner u regiji. „Sa indignacijom odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova da je Hrvatska nekakav ratni profiter. Upravo obrnuto – Hrvatska je dobar, pošten susjed, koji svoje kapacitete energetske infrastrukture stavlja u funkciju sigurnosti i opskrbe regije“, poručio je.
Cijene transporta nafte
Hrvatski premijer naglasio je da su cijene Janafa (Jadranskog naftovoda) u skladu s evropskim standardima i da su potvrđene od strane neovisnih stručnjaka. Prema njegovim riječima, Janaf posjeduje kapacitete za transport do 15 miliona tona nafte godišnje, što je dovoljno da zadovolji potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Ove izjave uslijedile su nakon što je Szijjarto optužio Hrvatsku da „profitira od ratne situacije“ podizanjem tranzitnih naknada za naftu. Mađarski ministar tvrdi da je naknada pet puta viša od evropske referentne vrijednosti, zbog čega smatra da je Budimpešta neopravdano oštećena.
Plenković je oštro reagovao na te optužbe, nazvavši ih „notornim neistinama“. „Takve tvrdnje mogu izreći samo izrazito bezobrazni ljudi koji žele dovesti u zabludu međunarodnu javnost“, rekao je, dodajući da je prava istina potpuno drugačija.
„Profiter je onaj koji trenutno dobiva jeftiniju rusku naftu i plin. To nije Hrvatska, koja od 2023. ne koristi ruske energente. To je Mađarska, koja i dalje uvozi rusku naftu i plin pod izgovorom da nema alternativni pravac, iako je dokazano da ga ima“, naglasio je hrvatski premijer.
Odgovor Komšiću
Osim odgovora na kritike iz Budimpešte, Plenković je reagovao i na izjave člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o navodnom hrvatskom utjecaju na odluke Evropskog suda za ljudska prava. Komšić je ranije ukazao na potencijalni politički upliv određenih država članica na rad ovog suda.
„Komšić nije izričito spomenuo Hrvatsku, ali pretpostavljam na šta je mislio. Naša donacija sudu bila je samo pomoć zbog budžetskih problema i nema nikakve veze s odlukama sudija. Te tvrdnje su besprizorne aluzije, i to od susjedne zemlje kojoj toliko pomažemo – žalosno“, istakao je Plenković.
Regionalni odnosi pod pritiskom
Najnovija razmjena oštrih riječi ukazuje na sve složenije odnose između Hrvatske, Mađarske i Bosne i Hercegovine. Energetska pitanja dodatno opterećuju odnose Zagreba i Budimpešte, dok političke izjave iz Sarajeva unose novu dozu tenzija u međusobnu komunikaciju.
Hrvatska se u posljednje vrijeme nastoji pozicionirati kao ključni energetski čvorište u regiji, posebno kroz korištenje LNG terminala na Krku i infrastrukture Janafa. Međutim, takva pozicija nužno otvara prostor i za kritike susjeda kojima tranzitne naknade postaju političko-ekonomsko pitanje.
U kontekstu BiH, Plenković naglašava da Hrvatska ostaje posvećena saradnji i podršci, ali istovremeno očekuje uvažavanje i korektan politički dijalog.
Poruke koje je hrvatski premijer uputio iz Bregane jasno pokazuju da Hrvatska odbacuje sve optužbe o ratnom profiterstvu i političkom utjecaju. Istovremeno, one otkrivaju rastuće napetosti u regiji, gdje se ekonomski i politički interesi sve češće prepliću.
Dok Budimpešta i Zagreb vode spor oko cijena transporta nafte, a Sarajevo i Zagreb razmjenjuju političke poruke, čini se da će naredni period obilježiti nastavak složenih odnosa između tri zemlje, uz pitanje da li će prevladati dijalog ili retoričke optužbe.