Cijene hljeba, jednog od ključnih prehrambenih proizvoda, ponovo rastu.
Pekari u Semberiji najavili su povećanje cijena hljeba za 10 do 15 posto, što je izazvalo zabrinutost među potrošačima. Tačan iznos poskupljenja već je poznat.
“Formirali smo nove cijene – vekna bijelog hljeba od 500 grama, koja je do sada bila 1,70 KM, sada će biti 1,80 KM. Ovo je minimalno poskupljenje koje samo prati rast troškova”, izjavio je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Cijena jedne kifle od 20 grama sada je veća od cijene tri kilograma pšenice, upozoravaju proizvođači, koji novi udar na džepove građana smatraju potpuno neopravdanim.
“Nafta nije poskupjela, struja je poskupjela neznatno, ali pekarski sektor najviše spekuliše u ovom slučaju. Jedan roditelj mora da da tri kilograma pšenice da bi poslao dijete u školu i omogućio mu da kupi kiflu. Ovo su parametri zbog kojih će ljudi teško opstati”, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Ekonomski analitičar Aleksa Milojević ističe da je poskupljenje cijena bez stvarne materijalne osnove: “Nije poskupjelo brašno, a poskupio je hljeb. I dok su cijene nafte pale, kod nas su ostale iste ili porasle. Vlada pokušava da obmanjuje narod, tvrdeći da će inspekcije riješiti problem, ali to nije rješenje za nedostatak robe.”
U međuvremenu, vlasti najavljuju mjere koje bi, barem na papiru, trebale stabilizovati tržište. U Federaciji BiH očekuje se zaključavanje cijena za 50 proizvoda, dok će u Republici Srpskoj biti uvedena nulta marža na određene domaće proizvode.
Kako je izjavio ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić (SNSD), ti proizvodi će biti osnovne potrepštine, a u narednim sedmicama bit će utvrđeno koji su to proizvodi.
“Radi se o kratkoročnim mjerama. Dugoročne mjere podrazumijevaju porast broja zaposlenih i povećanje plata”, rekao je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (NS).
Iako vlasti najavljuju “neophodne” mjere, nijedna od njih ne dolazi dovoljno brzo niti na pravi način. I dok se opravdanja za poskupljenja smjenjuju, građani ostaju suočeni sa visokim cijenama, stagnirajućim platama i osjećajem da su ponovo prevareni.