Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine u augustu 2025. godine iznosila je 457 gigavat-sati (GWh), što je primjetno manje u odnosu na isti mjesec 2024. godine, kada je proizvedeno 603 GWh. Podaci Federalnog zavoda za statistiku ukazuju na smanjenje od gotovo 25 posto u samo godinu dana.
Struktura proizvodnje
U ukupnoj proizvodnji, termoelektrane su imale najveći udio sa 62,80 posto. Hidroelektrane su učestvovale sa 28,45 posto, dok je doprinos vjetroelektrana iznosio 8,75 posto. Time je potvrđeno da termoelektrane i dalje čine okosnicu energetskog sistema u Federaciji BiH, iako su obnovljivi izvori, poput vjetroelektrana, zadržali stabilno prisustvo u proizvodnom miksu.
Smanjenje ukupne proizvodnje u odnosu na prošlu godinu povezuje se s nekoliko faktora. Pored varijabilnih hidroloških uslova, koji direktno utiču na rad hidroelektrana, izazovi su zabilježeni i u termoelektranama, gdje održavanje postrojenja i dostupnost goriva mogu ograničiti kapacitete.
Proizvodnja uglja i koksa
Energetski sektor Federacije BiH snažno je vezan za eksploataciju uglja, a podaci za august 2025. pokazuju određene promjene u odnosu na prošlu godinu.
Proizvodnja mrkog uglja iznosila je 292.095 tona, dok je u istom mjesecu 2024. godine ona bila 361.469 tona. Radi se o padu od skoro 70.000 tona, što ima direktan utjecaj na termoenergetska postrojenja.
S druge strane, proizvodnja lignita je u porastu. U augustu 2025. godine ona je iznosila 139.295 tona, što je više nego godinu ranije, kada je zabilježeno 126.120 tona. To ukazuje na djelimičnu preraspodjelu u vrsti korištenog energenta.
Proizvodnja koksa bilježi pad – 26.706 tona u augustu 2025. u poređenju sa 34.324 tone u augustu 2024. godine. Smanjenje koksa može se povezati sa smanjenom industrijskom potražnjom i globalnim tržišnim trendovima.
Uvoz naftnih proizvoda
Federacija BiH i dalje značajan dio potreba za energentima pokriva kroz uvoz naftnih derivata. U augustu 2025. godine uvezeno je 129.593 tone, što je manje u odnosu na 137.319 tona iz istog mjeseca 2024. godine.
Od ukupnog uvoza, najveći udio i dalje ima dizel gorivo – 70,8 posto. Bezolovni motorni benzin čini 12,7 posto, dok mazut i lož ulje ekstra lako učestvuju sa 5,9 posto. Preostalih 10,6 posto spada u kategoriju „ostalo“. Struktura uvoza pokazuje da je zavisnost od dizel goriva i dalje izrazito visoka.
Statistički pregled pokazuje da je august 2025. obilježen padom ukupne proizvodnje električne energije u Federaciji BiH, kao i smanjenjem proizvodnje mrkog uglja i koksa, dok su lignit i uvoz naftnih proizvoda zabilježili suprotne trendove.
Ovi podaci dodatno potvrđuju koliko je energetski sektor Federacije osjetljiv na promjene u hidrološkim i tržišnim uslovima. Pitanje diverzifikacije izvora, modernizacije proizvodnih kapaciteta i balansiranja između domaćih resursa i uvoza ostaje jedno od ključnih za energetsku stabilnost u narednim godinama.