Gaza IzraelFoto: zemavek.sk

Užasi ratova koje Izrael vodi na, u posljednje vrijeme sve više strana, ne prestaju. Napad u Libanu koji se desio prije dva dana zgrozio je cijeli svijet. U isto vrijeme, dokazao je da Izrael ne bira ni način ni sredstvo, a ovaj napad nije prvi u njihovoj historiji navodnih tajnih operacija.

Hiljade voki-tokija, solarnih panela i uređaja za prepoznavanje otisaka prstiju koje koriste borci Hezbolaha detonirali su širom Libana u posljednja dva dana, ubivši 14 i ranivši stotine ljudi, uključujući i ožalošćene na sahrani.

Drugi talas pokolja desio se dan nakon što je na hiljade eksplodirajućih pejdžera koje je koristila grupa ostavilo skoro 3.000 povrijeđenih ljudi i desetak mrtvih, uključujući civile i djecu.

Sigurnosni izvori su potvrdili da je Hezbolah kupio ručne radio uređaje prije pet mjeseci, otprilike u isto vrijeme kada i kompromitovane pejdžere. Libanski mediji su također izvijestili da su kućni sistemi solarne energije eksplodirali u nekoliko područja Bejruta.

Panika koja je uslijedila izazvala je da užasnuti stanovnici čupaju baterije iz svojih voki-tokija i bacaju uređaje na ulicu u strahu od novih eksplozija. Postavljaju pitanje kako živjeti ako ne znaju odakle bi mogle doći sljedeće eksplozije, prenosi Dailymail.

Izvještaj lokalnog novinara

Lokalni novinar Hassan Harfoush opisuje kako se svakodnevni život pretvorio u horor film.

“Kada se začuo užasan zvuk eksplozija, žene su počele plakati. Bio sam među gomilom na sahrani u Bejrutu jučer, trojici muškaraca i dječaku koji su ubijeni 24 sata ranije kada su hiljade pejdžera Hezbolaha eksplodirale u koordinisanom napadu.”

Ispričao je kako je sada ponovo počelo. Čula su se dva različita iskakanja, jedan je dolazio iz kola hitne pomoći za koje je pretpostavio da su donijeli kovčege na sahranu.

“Vidio sam bolničara koji se teturao iz vozila iz kojeg je kuljao dim. Srušio se i ljudi su pritrčali u pomoć, ali ja sam bio predaleko da vidim koliko je teško povrijeđen.”

Kao novinar sa sjedištem u Libanu, pratio je veliki broj sukoba i vidio previše mrtvih tijela. Ali ništa ga nije pripremilo za strah i pokolj koji su izazvali događaji u posljednja dva dana.

“Bejrut je pao u paniku. WhatsApp grupe rade bez prestanka. Kruže glasine da bi solarni paneli mogli eksplodirati, baterije, frižideri – bilo šta. Postoje lažne vijesti da su telefoni eksplodirali. Znam da je glupo, ali čak sam i roditeljima rekao da uzmu aparat za gašenje požara, za slučaj da nešto eksplodira u kući.”

Historija tajnih operacija

Sky News se u svojoj analizi osvrnuo na prošla dešavanja tajnih operacija koje je izveo Izrael.

Iran je u aprilu 2021. okrivio Izrael za, kako je rekao, napad na jedno od njegovih podzemnih nuklearnih postrojenja.

Izrael nije preuzeo odgovornost za to, ali su mediji u zemlji naveliko izvještavali da je ta zemlja orkestrirala razorni sajber napad koji je izazvao nestanak struje u Natanzu i oštetio njegove centrifuge (koje se koriste za odvajanje izotopa uranijuma).

Bivši iranski zvaničnik u to vrijeme rekao je da je napad izazvao požar, dok je portparol spomenuo “moguću manju eksploziju”.

2020. godine Iranski nuklearni naučnik ubijen je u Iranu iz mitraljeza na daljinsko upravljanje postavljenom na automobil.

G. Fakhrizadeh je putovao u neprobojnom vozilu zajedno sa tri vozila službenika obezbjeđenja kada je čuo nešto što je zvučalo kao meci koji pogađaju njegov automobil.

Nakon što je navodno napustio vozilo, Nissan opremljen mitraljezom na daljinsko upravljanje započeo je pucnjavu i ubio ga.

Vjeruje se da je Stuxnet onemogućio ključni dio iranskog nuklearnog programa, za kojeg se smatra da su ga osmislile američke i izraelske obavještajne službe.

Otkriven 2010. godine, Stuxnet je dizajniran da uništi centrifuge koje je Iran koristio za obogaćivanje uranijuma kao dio svog programa naoružanja.

Navodi se da je iranski dvostruki agent koji radi za Izrael isporučio crva u postrojenje na fleš disku.

U ovoj analizi dešavanja se spominje još i 2010. godina i ubistvo Mahmouda al Mabhouha, 2000. ubistvo Samiha Malabia, 1997. i pokušaj atentata na vođu Hamasa, 1996. ubistvo Yahya Ayyasha, 1972. eksplozija bombe u kojoj je povrijeđen Bassam Abu Sharif, 1972. ubistvo Mahmuda Hamšara i 1960. hapšenje Adolfa Eichmanna.

Britanski Guardian osudio napad

U uredničkom tekstu The Guardiana novinari su ukazali na to da je Izrael postavljanjem eksploziva u civilne uređaje prekršio pravila na koja se sam obavezao da poštuje.

“U Drugom svjetskom ratu, gerilske snage razbacale su velike količine miniranih objekata koji bi mogli biti privlačni civilima. Ideja je bila izazvati široku i neselektivnu smrt. Japanci su proizveli duhansku lulu s nabojem koji detonira udarač s oprugom.

Italijani su proizveli slušalicu koja je eksplodirala kad je bila uključena u struju. Više od pola stoljeća kasnije na snagu je stupio globalni ugovor koji je ‘u svim okolnostima zabranjivao korištenje mina ili drugih naprava u obliku naizgled bezopasnih prijenosnih predmeta koji su posebno dizajnirani i izrađeni da sadrže eksplozivni materijal’.

Je li iko rekao Izraelu i njegovim oduševljenim pristašama da je, kako ističe Brian Finucane iz Međunarodne krizne skupine, potpisnik protokola?”, napisao je The Guardian.

Skoro godina od početka rata u Gazi

Iako je prošla skoro godina od početka rata u Gazi, situacija je i dalje u kritičnoj fazi. Izraelska vojska izvela je niz zračnih napada, a stanovništvo Gaze se bori i sa nedostatkom osnovnih potrepština i medicinske pomoći.

Reakcije međunarodnih zajednica su do sada mnogobrojne, ali dogovor o postizanju mira nije na vidiku.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) velikom je većinom usvojila rezoluciju kojom se poziva na okončanje izraelske okupacije palestinskih teritorija u roku godinu dana i nametanje sankcija za nepoštivanje.

Države članice UN-a donijele su neobavezujuću rezoluciju u srijedu, sa 124 glasa za, 14 protiv i 43 suzdržana, a palestinsko izaslanstvo komentira usvajanje kao “historijsko”.

Ova mjera izolira Izrael danima prije dolaska svjetskih čelnika u New York na Generalnu skupštinu UN-a, sa šestodnevnim govorima svjetskih čelnika koji počinju 24. septembra.