Anketa iz Izraela pokazuje pad povjerenja u Netanyahua, vladu i vojsku nakon rata u Gazi i sukoba s Iranom
Najnovije istraživanje koje je proveo Institut za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva otkriva drastičan pad povjerenja izraelske javnosti u premijera Benjamina Netanyahua, njegovu vladu, pa čak i izraelske oružane snage. Istraživanje je sprovedeno nakon intenzivne vojne kampanje u Gazi i tokom nedavnog rata protiv Irana, a objavio ga je Anadolu Agency.
Prema rezultatima ankete, čak 76 posto građana Izraela izjavilo je da više ne vjeruje aktuelnoj vladi, koja je na vlasti od decembra 2022. godine. Povjerenje u samog Netanyahua opalo je sa 35 na 30 posto, dok je u periodu tokom 12-dnevnog rata protiv Irana povjerenje u njegov kabinet dodatno oslabilo – s 30 posto palo je na svega 23 posto.
Pad povjerenja zabilježen je i kada je riječ o izraelskoj vojsci, koja je tradicionalno uživala visoku podršku javnosti. Prema istraživanju, povjerenje u vojsku opalo je sa 83 na 77 posto. Slično je i s vojnim liderima: načelnik Generalštaba Eyal Zamir bilježi pad podrške sa 69 na 62 posto, dok je glasnogovornik izraelske vojske zabilježio pad sa 63 na 56,5 posto.
Anketa je obuhvatila i percepciju o vojnoj strategiji u Pojasu Gaze. Čak 61 posto ispitanika smatra da trenutna strategija ne doprinosi povratku izraelskih talaca, dok svega 20,5 posto vjeruje da doprinosi eliminaciji Hamasa. Tek 25,5 posto građana smatra da izraelska politika istovremeno djeluje u korist i oslobađanja talaca i uništenja Hamasa.
Kada je riječ o općem ishodu rata, 28 posto ispitanika izražava pesimizam i ne vjeruje u pobjedu u Gazi. Istovremeno, 53 posto navodi da se vojni ciljevi – eliminacija Hamasa i povratak talaca – ostvaruju djelimično ili u potpunosti.
Izraelske vlasti trenutno procjenjuju da se oko 50 talaca još uvijek nalazi u Gazi, od čega je otprilike 20 vjerovatno živo. Porodice talaca i opozicioni političari sve glasnije optužuju premijera Netanyahua da svjesno odugovlači rat kako bi zadržao podršku ekstremno desnog krila svoje koalicije i produžio vlast.
Društvo je dodatno podijeljeno i po pitanju odgovornosti za neuspjeh u postizanju prekida vatre. Prema rezultatima, 52 posto građana krivi vladu za izostanak dogovora o razmjeni talaca, dok 45 posto odgovornost isključivo prebacuje na Hamas.
Na pitanje o mogućnosti razoružavanja Hamasa, 52 posto ispitanika vjeruje da je to izvodivo, dok 41,5 posto izražava skepticizam i smatra da je taj cilj neostvariv.
Uprkos međunarodnim apelima, izraelska ofanziva na Gazu, koja traje od 7. oktobra 2023. godine, i dalje se nastavlja. Do sada je, prema dostupnim podacima, stradalo više od 60.400 Palestinaca, većinom žena i djece.
Dodatni međunarodni pritisak na izraelske lidere dolazi i iz pravosudnih institucija. Međunarodni krivični sud je u novembru prošle godine izdao naloge za hapšenje premijera Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Istovremeno, protiv Izraela se vodi i tužba za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.