Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u narednom periodu, a najkasnije do kraja novembra, planira podizanje optužnice koja se odnosi na granatiranje Sarajeva i ubistva nevinih civila tokom četverogodišnje opsade glavnog grada, saznaje Raport iz pouzdanih izvora bliskih ovoj pravosudnoj instituciji. Riječ je o jednom od najsloženijih i najosjetljivijih predmeta ratnih zločina, na koji se čeka više od tri decenije.

Prema dostupnim informacijama, Tužilaštvo BiH je formiralo poseban istražni tim koji uključuje i službenike Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Ovaj predmet trenutno predstavlja jedan od najvećih prioriteta Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, s obzirom na težinu počinjenih zločina i dugogodišnje izostajanje sudskog epiloga za stradanja građana Sarajeva.

Istražne aktivnosti su u posljednje vrijeme intenzivirane, a tužioci i istražitelji su nedavno boravili u Hagu, gdje su pribavili i analizirali opsežnu dokumentaciju i dokaze korištene u postupcima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Ovi dokazi se odnose na sistematske artiljerijske i snajperske napade na civile u Sarajevu, koji su tokom opsade svakodnevno bili izloženi smrtonosnoj vatri. Među žrtvama su bili i najmlađi – djeca, koja su, prema haškim presudama, često bila meta planskih i neselektivnih napada.

Istraga Tužilaštva BiH fokusirana je na komandni kadar brigada i bataljona čiji su pripadnici učestvovali u opsadi Sarajeva, a koji su još uvijek živi i nalaze se na teritoriji Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije. Prema informacijama Raporta, lista osumnjičenih obuhvata više osoba, a ključni element istrage odnosi se na utvrđivanje komandne odgovornosti.

Podsjećamo da su pred Haškim tribunalom za kampanju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva, koja je uključivala snajperske i artiljerijske napade, na doživotne kazne zatvora osuđeni bivši politički i vojni lider Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kao i bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Stanislav Galić. Također, Dragomir Milošević, još jedan bivši komandant istog korpusa, osuđen je na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima Sarajeva.

Tokom 44 mjeseca opsade, od 1992. do 1996. godine, prema podacima relevantnih udruženja, ubijeno je više od 11.000 stanovnika Sarajeva, među kojima oko 1.600 djece. Uprkos proteku više od 30 godina od završetka rata, do danas nije podignuta nijedna optužnica pred domaćim sudovima protiv osoba odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građanima Sarajeva.

U presudama MKSJ-a jasno je utvrđeno da su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno i sistematski gađale civile, s ciljem provođenja kampanje terora i vršenja pritiska na vlasti u Sarajevu. Tužilaštvo BiH, prema saznanjima Raporta, sada raspolaže ključnim dokazima koji potvrđuju komandnu odgovornost za ove zločine, što bi konačno moglo dovesti do podizanja dugo očekivane optužnice.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW