Na konferenciji za medije održanoj u Sarajevu, u prostorijama JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH), prisutnima su se obratili predsjednik i članovi Nadzornog odbora ovog javnog preduzeća, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Cilj konferencije bio je informisanje javnosti o trenutnom stanju u elektroenergetskom sektoru FBiH, kao i najava prijedloga o izmjeni cijena električne energije koji će biti dostavljen na potvrdu Regulatornoj komisiji za energiju u FBiH (FERK).
Izvršni direktor EPBiH Nenad Ikanović predstavio je nacrt prijedloga povećanja cijene električne energije. U svom izlaganju, osvrnuo se na širi kontekst u kojem je došlo do ove inicijative, ističući da je Vlada FBiH tokom 2023. godine usvojila set energetskih zakona, među kojima je i novi Zakon o električnoj energiji. Jedan od ključnih koraka u implementaciji ovog zakona, kako je rekao, jeste donošenje Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje cijena električne energije.
Ikanović je istakao da je struktura proizvodnje u EPBiH i dalje dominantno oslonjena na termoelektrane. Osvrnuo se i na period od 2010. godine, kada je preduzeće ostvarivalo proizvodnju od 7.180 GWh, što je omogućavalo postojanje tzv. bilansnih viškova – količina proizvedene električne energije koja premašuje domaće potrebe. Takvi viškovi su, kako je objasnio, omogućavali stabilizaciju cijena za domaćinstva, jer su se mogli koristiti za balansiranje troškova.
Međutim, situacija se promijenila nakon 2019. godine, kada je počeo pad u ukupnoj proizvodnji električne energije. Ovaj pad, uz sve veće zahtjeve potrošnje, stavio je EPBiH u nepovoljan položaj, jer se dio potrebne električne energije sada mora kupovati na tržištu kako bi se zadovoljile potrebe potrošača u Federaciji BiH. To je, prema riječima Ikanovića, značajan zaokret – od izvoznika električne energije, EPBiH se našla u situaciji u kojoj mora poduzimati dodatne mjere kako bi obezbijedila dovoljno energije za domaće tržište.
S druge strane, napomenuo je da se bilježi konstantan porast potrošnje električne energije. Prema dostupnim analizama, prosječni godišnji rast potrošnje kreće se između tri i pet posto. Ovaj trend dodatno opterećuje sistem koji već bilježi pad u proizvodnji.
Na kraju, Ikanović je najavio da će nova cijena električne energije, koja je predmet prijedloga, biti viša za oko 11 posto u odnosu na postojeću. Naglasio je da je ovaj prijedlog rezultat detaljnih analiza troškova, stanja proizvodnje, kao i potreba za osiguravanjem dugoročne stabilnosti i održivosti energetskog sistema u Federaciji BiH.
Predstavnici Vlade FBiH su poručili da je prioritet osiguranje dovoljne količine energije za sve građane, ali i očuvanje finansijske stabilnosti elektroenergetskog sektora, koji je od strateškog značaja za cijelu zemlju.