BiH najbliža članstvu u NATO, ali bez političkog jedinstva prijem ostaje nedostižan
Bosna i Hercegovina danas se formalno nalazi najbliže članstvu u NATO-u u odnosu na sve zemlje regije koje još nisu članice. Međutim, uprkos tehničkom napretku i formalnom prisustvu u Akcionom planu za članstvo (MAP), stvarni ulazak BiH u Sjevernoatlantski savez daleko je od izvjesnog. Glavna prepreka više nije vojno-tehnička – već politička.
MAP je zamišljen kao pripremni okvir koji pomaže zemljama da se reformišu i usklade sa NATO standardima. Važno je naglasiti da MAP ne garantuje automatski prijem u NATO, ali predstavlja ključan korak na tom putu. BiH je još 2010. godine dobila poziv da učestvuje u ovom programu, a 2019. je predstavila svoj prvi Program reformi. Taj dokument sadrži niz konkretnih mjera koje bh. vlasti planiraju provesti kako bi se postigli standardi koje Alijansa zahtijeva – posebno u segmentima odbrane, sigurnosti, pravosuđa i vladavine prava.
Danas je BiH jedina zemlja u regiji koja je aktivna u okviru MAP-a, čime se, barem formalno, svrstava među zemlje koje su najbliže punopravnom članstvu. Sličnim putem u NATO su ranije ušle zemlje poput Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Bugarske, Rumunije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Međutim, za razliku od tih zemalja, BiH se suočava s ozbiljnim unutrašnjim nesuglasicama koje onemogućavaju dalji napredak. Unutar same države ne postoji politički konsenzus o pristupanju NATO-u. I dok jedan dio političkog spektra, uglavnom iz Federacije BiH, snažno podržava članstvo, iz Republike Srpske se dolaze jasni stavovi protiv ulaska u Alijansu. Zbog toga ne postoji jedinstvena, zvanična odluka institucija BiH o članstvu – što je osnovni preduslov za prijem bilo koje zemlje u NATO savez.
Pravila NATO-a nalažu da svaka odluka o prijemu nove članice mora biti donesena jednoglasno od strane svih 32 trenutne članice. Dakle, čak i da BiH postigne unutrašnji dogovor, predstoji diplomatski proces u kojem bi svaka zemlja članica morala dati svoju saglasnost. U nekim državama odluka se potvrđuje referendumom, u drugima parlamentarnim glasanjem, ali ključna riječ uvijek ostaje: konsenzus.
BiH je članica Partnerstva za mir od 2006. godine, a partnerstvo s NATO-om se posebno ogleda kroz vojnu saradnju. Ključnu ulogu u tom procesu imaju Sjedinjene Američke Države, koje su godinama glavni partner Oružanim snagama BiH. Pomoć SAD-a ogleda se kroz obuke, opremanje i zajedničke vojne vježbe, ali i kroz donacije i savjetodavnu podršku. Cilj je da Oružane snage BiH postanu interoperabilne s NATO standardima i spremne za punopravno članstvo kada se stvore politički uslovi.
Bez obzira na formalnu blizinu članstvu, BiH mora prvo riješiti unutrašnje nesuglasice. Dok politički kompromis ne bude postignut, članstvo u NATO-u ostat će na čekanju – bez obzira na tehnički napredak i podršku iz inostranstva.