Potrošači u Bosni i Hercegovini sve češće primjećuju da proizvodi koje svakodnevno kupuju dolaze u manjim pakovanjima nego ranije, dok cijene ostaju iste — ili su čak veće.
Ova pojava poznata je kao škrinflacija – oblik skrivene inflacije u kojem proizvođači smanjuju količinu proizvoda, ali zadržavaju postojeću cijenu.
Na policama supermarketa širom BiH danas se mogu pronaći čokolade od 85 umjesto 100 grama, deterdženti od 2,5 kilograma umjesto 3, jogurti od 400 umjesto 500 mililitara, kao i kafe i drugi prehrambeni artikli sa manjim količinama.
Izgled ambalaže, međutim, često ostaje gotovo identičan, pa mnogi kupci razliku primijete tek kada pogledaju sitna slova na etiketi.
“Proizvođači zadržavaju stari dizajn pakovanja, što dodatno zbunjuje i obmanjuje potrošače. Malo ko ima vremena na kasi gledati da li je proizvod 375 ili 400 grama. To je loša praksa i trebalo bi se regulisati kao u Francuskoj, gdje su proizvodi sa smanjenom gramažom jasno vizualno razlikovani”, izjavila je Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Don.
Zašto proizvođači pribjegavaju škrinflaciji
Ekonomisti objašnjavaju da je škrinflacija posljedica rasta troškova proizvodnje — od cijena sirovina i energenata, do transporta i ambalaže.
Umjesto da direktno povećaju cijenu proizvoda, proizvođači se odlučuju za diskretniju strategiju: “manje za isto”, jer su svjesni da kupci lakše prihvataju istu cijenu nego višu. Ova praksa, iako zakonski dozvoljena, narušava povjerenje potrošača i dodatno smanjuje njihovu kupovnu moć, posebno u zemljama sa nižim prihodima poput Bosne i Hercegovine.
“Cijene na prvi pogled ne rastu, ali građani realno plaćaju više jer dobijaju manje proizvoda. Efekat je isti kao i kod inflacije – standard opada, ali se promjena ne vidi odmah”, objašnjavaju ekonomisti.
Zakon ne zabranjuje – ali potrošači trpeIako se mnogi građani osjećaju prevarenima, trgovci i proizvođači ne krše zakon, jer je količina proizvoda jasno naznačena na pakovanju.
Zbog toga škrinflacija, pravno gledano, nije prevara, već dozvoljena tržišna praksa.
“Dokle god su na ambalažama istaknute nove gramaže i tačne deklaracije proizvoda, oba pojma su legalna i zakonski dopuštena”, izjavio je Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
Ipak, udruženja potrošača smatraju da bi se u BiH trebale uvesti strožije regulative koje bi zahtijevale vizuelno različita pakovanja ili jasne oznake kada dođe do smanjenja gramaže, kako bi kupci bili bolje informisani.
Globalni trend s lokalnim posljedicama
Fenomen škrinflacije nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu — bilježi se širom svijeta, uključujući zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države. Međutim, u ekonomijama sa niskim platama, poput BiH, posljedice su osjetno teže: potrošači plaćaju isto, ali se njihov realni standard svakodnevno smanjuje.
“Škrinflacija je tihi udar na džep građana — inflacija bez promjene cijene, ali sa istim efektom: manje za više”, zaključuju stručnjaci.