Njemačka se već dvije godine suočava s dubokom ekonomskom krizom, a negativni trendovi sve više zahvataju i obrazovni sektor, posebno sistem stručnog obrazovanja. Nakon što je recesija pogodila tržište rada, posljedice se sada jasno vide u smanjenju broja mjesta za prakse i naukovanje. Istovremeno, firme se suočavaju s paradoksom – dok smanjuju broj pozicija, sve teže pronalaze odgovarajuće kandidate. Dugoročno, ovaj trend mogao bi produbiti već ozbiljan problem nedostatka kvalifikovane radne snage u zemlji.
Primjer BASF-a
U Ludwigshafenu je nedavno počela nova generacija naukovanja u BASF-u, najvećoj hemijskoj kompaniji na svijetu. Ove godine ukupno 478 mladih započelo je proces obrazovanja, što je primjetno manje u odnosu na prethodnu godinu, iako je stiglo više od 8.300 prijava. Broj mjesta je, prema odluci kompanije, namjerno smanjen.
„Jako smo zadovoljni što smo popunili gotovo sva mjesta. Ipak, posebno u tehničkim i proizvodnim zanimanjima uvijek je izazov pronaći dovoljno ljudi“, kaže Elmar Benne, odgovoran za obrazovanje i usavršavanje u BASF-u.
Kompanija, suočena s neizvjesnim vremenima, postaje oprezna s obećanjima o zapošljavanju nakon završene obuke. „U turbulentnim okolnostima gledamo kakva će biti potreba za radnom snagom u naredne tri do četiri godine. Zato prilagođavamo broj mjesta da bi naukovanje imalo realne šanse za zapošljavanje“, objašnjava Benne.
Stavovi privrednih komora
Prema istraživanju Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), više od četvrtine firmi smanjilo je broj mjesta za naukovanje. Što su veći ekonomski problemi, ponuda je manja. „Firme se bore s ekonomski teškim okolnostima, često im nedostaje novca i jasnih planova za budućnost“, kaže Achim Dercks, zamjenik glavnog direktora DIHK-a.
Uz finansijske poteškoće, dodatni problem je i nedostatak kandidata. Tri od četiri firme prošle godine nisu uspjele pronaći dovoljno polaznika. „Nedostaju osnovne vještine: pouzdanost, spremnost na učenje, volja za rad, pa čak i elementarno znanje čitanja, pisanja i računanja. Bez toga će mladi teško uspjeti na tržištu rada“, upozorava Dercks.
Izazov studiranja i trendovi
Uz sve navedeno, i trend studiranja dodatno otežava situaciju. Sve više mladih bira fakultetsko obrazovanje, dok industrija i zanatski sektor vape za kvalifikovanim radnicima sa srednjom stručnom spremom. Najveće poteškoće u popunjavanju mjesta imaju industrija, transport, građevina i trgovina, što pokazuje da se Njemačka suočava s ozbiljnim strukturnim neskladom između potreba tržišta rada i izbora mladih.