Najava američkog predsjednika Donald Trump o mogućem uvođenju kaznenih carina evropskim saveznicima dok se Sjedinjenim Američkim Državama ne omogući kupovina Grenlanda predstavlja presedan u savremenim transatlantskim odnosima. Takav potez, kako ocjenjuje komentator danskog lista Berlingske Thomas Bernt Henriksen, do sada nije viđen ni u jednom ozbiljnom diplomatskom sporu između saveznika. Riječ je o direktnom povezivanju trgovinske politike s teritorijalnim i sigurnosnim pitanjima, što dodatno komplikuje već osjetljive odnose između Washingtona i Evrope.
Grenland, autonomna teritorija u sastavu Danske, ima veliki strateški značaj zbog svog geografskog položaja i vojno-sigurnosne važnosti u Arktiku. Iako Sjedinjene Države već imaju značajno prisustvo na tom području, ideja o „kupovini“ teritorije izazvala je snažne reakcije u Evropi. Najava carina kao sredstva pritiska dodatno je pojačala tenzije i otvorila pitanje da li SAD napuštaju principe savezništva u korist unilateralnih poteza.
Evropski odgovor i ograničenja SAD-a
Henriksen ističe da američki predsjednik ne može selektivno nametati carine pojedinim članicama Evropske unije, jer EU funkcioniše na osnovu zajedničke carinske politike. Upravo zbog toga, eventualni odgovor ne bi došao iz Kopenhagena ili Berlina pojedinačno, već od same European Union. Evropska unija bi, prema toj logici, bila primorana da reaguje uvođenjem recipročnih mjera, bilo potpunim ili djelimičnim usklađivanjem s američkim kaznenim carinama.
Takav razvoj događaja mogao bi dodatno pogoršati trgovinske odnose i otvoriti novi front u već postojećim sporovima između SAD-a i EU. Posebna situacija je Norveška, koja nije članica EU, ali učestvuje u jačanju sigurnosti na Grenlandu. Ona bi, kako se navodi, morala odgovoriti samostalno, što dodatno fragmentira evropski pristup i slabi zajedničku poziciju Zapada.
Šire posljedice po Zapad
Prema Henriksenu, ovakav sukob ne donosi korist nijednoj zapadnoj strani. Naprotiv, on slabi Zapad u cjelini i stvara nepotrebne podjele među saveznicima. U tom kontekstu, jedini koji bi mogli profitirati od ovakvog razvoja situacije jesu geopolitički rivali Zapada, poput ruskog predsjednika Vladimir Putin i kineskog predsjednika Xi Jinping. Njihove zemlje već duže vrijeme nastoje iskoristiti pukotine u zapadnom savezništvu kako bi ojačale vlastiti globalni utjecaj.
Spor oko Grenlanda, prema ovoj analizi, posebno je besmislen jer Sjedinjene Države već imaju široke mogućnosti djelovanja u oblasti odbrane i sigurnosti na tom području. Umjesto jačanja zajedničke strategije unutar NATO saveza i šireg zapadnog bloka, ovakvi potezi vode ka nepovjerenju i slabljenju političke kohezije. Dugoročno gledano, to može imati ozbiljne posljedice po stabilnost međunarodnog poretka i sposobnost Zapada da djeluje jedinstveno u suočavanju s globalnim izazovima.