U organizaciji Udruženja Baby Steps, u partnerstvu sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK), te uz podršku Evropske unije kroz SELDI program malih grantova, održana je konferencija pod nazivom „Korupcija u zdravstvu: Pravda (ne)dostižna“.
Cilj konferencije bio je da predstavi rezultate sveobuhvatne analize koja ukazuje da je zdravstvo jedan od sektora s najvećim rizikom od korupcije, te da su pacijenti najviše pogođeni njenim posljedicama – od uskraćivanja usluga do ugrožavanja zdravlja i života.
Zdravstvo pod visokim rizikom korupcije
Analiza koja je predstavljena na konferenciji pokazuje da su tužilaštva rijetko prioritetizirala slučajeve korupcije u zdravstvu, te da je njihovo procesuiranje često otežano zbog nedostatka prijava, složenosti dokaza i profesionalne solidarnosti unutar zdravstvenog sektora.
U istraživanju se navodi širok spektar problema – od neformalnih plaćanja i sukoba interesa do nepotizma i uticaja farmaceutskih kompanija. Istaknuto je da su potrebne sistemske mjere koje će ojačati transparentnost, odgovornost i integritet unutar zdravstvenih ustanova.
Predsjednica Udruženja Baby Steps, Amila Tatarević, kazala je da borba protiv korupcije u zdravstvu nadilazi administrativne okvire:
“Ovo nije samo pitanje institucija, već i kulture, povjerenja i hrabrosti građana da prijave nepravilnosti. Bez javnog pritiska i podrške, reforme će ostati samo na papiru.”
Građani plaćaju cijenu korupcije
Autor analize i antikorupcijski ekspert Nermin Kadribašić naglasio je da je zdravstvo “visoko rizičan sektor, ali da postoje i realne prilike za napredak”.
Prema njegovim riječima, građani korupciju u zdravstvu najčešće povezuju s “vezama i poznanstvima”, te davanjem novca ili poklona ljekarima.
“Više od polovine ispitanih priznaje da daje poklone iz straha da neće dobiti adekvatnu uslugu. To jasno pokazuje duboko nepovjerenje u sistem”, rekao je Kadribašić.
Analiza poziva tužilaštva da sistemski prepoznaju korupciju u zdravstvu kao prioritet, imenuju kontakt tužioce i razviju efikasnije mehanizme za procesuiranje složenih predmeta.
Kadribašić je istakao nekoliko ključnih preporuka:
- formiranje posebnog koordinacijskog tijela za praćenje korupcije u zdravstvu,
- uspostavljanje anonimnih kanala za prijave,
- kontinuirana edukacija zdravstvenog osoblja i pacijenata,
- te strože regulisanje privatne prakse i saradnje s farmaceutskim kompanijama.
Institucionalna odgovornost i uloga APIK-a
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) ima ključnu ulogu u jačanju institucionalnih mehanizama prevencije. Zamjenica direktorice Damirka Mioč poručila je da je zaštita integriteta zdravstvenog sistema “pitanje povjerenja i sigurnosti svakog građanina”.
“Zdravstvo čuva ono najvrjednije – ljudski život i zdravlje. Borba protiv korupcije u ovom sektoru nije samo pitanje zakonitosti, već i etike i profesionalne časti,” naglasila je Mioč.
APIK će, kako je rečeno, nastaviti sarađivati sa zdravstvenim institucijama i civilnim sektorom na razvoju preventivnih politika i jačanju transparentnosti.
Analiza dostupna javnosti
Analiza „Korupcija u zdravstvu: Pravda (ne)dostižna“ dostupna je javnosti kao alat za unapređenje politika, praksi i zakonodavstva u oblasti zdravstva. Njen cilj je izgradnja pravednijeg, odgovornijeg i transparentnijeg zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini.
Zaključak konferencije bio je jasan – pravda je još uvijek djelimično nedostižna, ali kontinuirani napori institucija, medija i građana mogu korupciju u zdravstvu učiniti sve težom i rizičnijom za počinioce, a sistem pravednijim i sigurnijim za sve pacijente.