Izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska biće održani 23. novembra, nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH početkom oktobra ovjerila kandidature pet političkih stranaka i dvojice nezavisnih kandidata. Na prijevremenim izborima učestvovaće SNSD, Srpska demokratska stranka (SDS), Ekološka partija RS, Savez za novu politiku (SNP), te lista „Za pravdu i red – Nebojša Vukanović“, dok su kandidature predali i nezavisni kandidati Igor Gašević i Slavko Dragičević.
SNSD i kandidat Siniša Karan
Vladajući SNSD odlučio je da na izbore izađe sa Sinišom Karanom, dugogodišnjim funkcionerom u institucijama RS-a. Tokom karijere bio je savjetnik za bezbjednost predsjedniku RS-a, zatim deset godina generalni sekretar predsjednika, a potom i generalni sekretar Vlade RS. Od 2022. do 2025. godine bio je ministar unutrašnjih poslova, a trenutno obavlja dužnost ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Prema podacima sa platforme odgovorno.st, Karan nije imao aktivnosti vezane za borbu protiv korupcije, a analiza njegovih izjava pokazuje da je ispunio tek jedno obećanje, dok su mu tri tvrdnje ocijenjene kao lažne, a jedna kao neutemeljena. Posebno se izdvojila njegova netačna tvrdnja o navodnom broju zaposlenih u SIPA-i koji su prešli u MUP RS-a.
Opozicioni kandidat Branko Blanuša
Srpska demokratska stranka kandidovala je profesora Branka Blanušu, redovnog profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci, koji je ranije bio i dekan istog fakulteta. Blanuša je 2013. prešao iz SNS-a u SDS, gdje je obavljao funkciju predsjednika gradskog odbora. Bio je i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH na izborima 2018. godine, ali bez uspjeha. Njegovu kandidaturu podržale su i druge opozicione stranke, među kojima i Nebojša Vukanović sa svojom listom, iako je prvobitno ovjerio vlastitu rezervnu kandidaturu zbog mogućih administrativnih problema SDS-a.
Ekološka partija i SNP
Ekološka partija RS kandidovala je svog lidera Nikolu Lazarevića, pravnika i aktivistu iz Pala, poznatog po borbi za zaštitu životne sredine i prirodnih resursa. On se ranije kandidovao i za gradonačelnika Istočnog Sarajeva, ali bez uspjeha.
Savez za novu politiku (SNP) predstavio je Dragana Đokanovića, pedijatra iz Istočnog Sarajeva. Đokanović se već ranije kandidovao za predsjednika RS-a – 1996. godine bio je protivnik Radovana Karadžića, a 2007. Milorada Dodika. Bio je i ratni povjerenik u Vlasenici, a kasnije svjedok pred Haškim tribunalom u procesu protiv Momčila Krajišnika.
Nezavisni kandidati
CIK je potvrdio i kandidature nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića. Dragičević je i ranije učestvovao na izborima, ali je dobijao mali broj glasova. Ranije je bio predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a u Doboju.
Politički kontekst
Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je CIK BiH donio odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, osuđenom na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Ipak, Dodiku nije zabranjeno da ostane na čelu SNSD-a. Predstojeći izbori smatraju se testom odnosa snaga između vlasti i opozicije u RS-u, te će pokazati da li će SNSD uspjeti da zadrži dominaciju ili će opozicija uspjeti da konsoliduje podršku građana.