Drugostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića uskoro će biti poznata. Kako nezvanično saznajemo, presuda će strankama biti dostavljena najkasnije u ponedjeljak, 4. augusta. Sudsko vijeće Apelacionog odjeljenja već je završilo svoj dio posla, a javnost s nestrpljenjem očekuje ishod ovog, po mnogima, historijskog slučaja.
Proces protiv Dodika izazvao je ogromnu pažnju zbog njegovog političkog položaja i načina na koji je, prema navodima, pokušao zloupotrijebiti svoju funkciju prijetnjama i demonstracijom moći, nastojeći se postaviti iznad zakona.
Sudije pod pritiskom
Presudu donosi tročlano vijeće u sastavu: Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jasenković i Hilmo Vučinić. Prema nekim izvorima, vođeni su i određeni politički “pregovori” kako bi se presuda ublažila ili u potpunosti preinačila. Ipak, ostaje da se vidi jesu li sudije ostale dosljedne pravosudnim principima ili su podlegle pritiscima – kako domaćih aktera, tako i predstavnika međunarodne zajednice.
Trenutno nije poznato da li će Sud potvrditi prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina, ili će presuda biti preinačena – bilo kroz uslovnu kaznu, bilo vraćanjem predmeta na ponovno suđenje.
Mogući ishodi
Jedna od opcija je da se presuda poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje sutkinji Seni Uzunović, kako bi se otklonile moguće greške u prvostepenom postupku. Druga mogućnost uključuje uslovnu osudu – koja bi značila priznanje krivice, ali bez izricanja zatvorske kazne, s obavezom da u određenom periodu ne ponovi djelo.
Zabrinjava, međutim, Dodikova nedavna izjava kojom najavljuje kandidaturu na izborima naredne godine, što je protumačeno kao izraz samopouzdanja, ali i sumnji u nepristrasnost pravosuđa. Pitanje se samo nameće – zna li već ishod presude?
Posljedice po političku karijeru
Ako Apelaciono vijeće potvrdi osuđujuću presudu, Dodik neće moći učestvovati na izborima, jer Izborni zakon BiH zabranjuje kandidaturu osobama osuđenim na šest mjeseci ili više zatvora. U tom slučaju, riječ bi bila o presedanu s dugoročnim političkim posljedicama, ne samo za Dodika, već i za pravosudni sistem i politički poredak BiH.
Bez obzira na ishod, presuda u ovom predmetu mogla bi predstavljati ključni test za nezavisnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini i označiti novu fazu odnosa između pravne države i političke moći.