Na američko-saudijskom investicijskom forumu održanom u Washingtonu, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang iznio je svoje viđenje budućnosti rada u eri ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Kako je upravo Nvidia jedna od ključnih tehnoloških kompanija čiji hardver pokreće savremene AI modele, Huangovo mišljenje ima veliku težinu u globalnoj raspravi o tome hoće li AI masovno ukidati radna mjesta ili ih transformirati.
U trenutku kada jedni predviđaju nestanak miliona poslova, a drugi obećavaju tehnološku renesansu u kojoj će svima biti bolje, Huang je zauzeo poziciju koja donosi nijansiran i optimističan pogled. Prema njemu, umjetna inteligencija neće izbrisati poslove – ona će ih promijeniti i multiplikovati.
Novi val produktivnosti i promjena odnosa prema poslu
Huang je naglasio da će u bliskoj budućnosti povećanje produktivnosti, koje donosi umjetna inteligencija, temeljito preoblikovati način na koji ljudi pristupaju svojim radnim obavezama. AI, po njegovim riječima, donosi “novi val poslovnih koncepata i projekata” te će gotovo svaki posao izgledati drugačije nego danas.
„Svačiji poslovi bit će drugačiji jer umjetna inteligencija uvodi novi val poslovnih koncepata i projekata. Ako vaš život postane produktivniji i ako stvari koje radite s velikim poteškoćama postanu jednostavnije, vrlo je vjerojatno da ćete, budući da imate toliko ideja, imati više vremena za bavljenje njima“, poručio je Huang.
Ova izjava ukazuje na mogućnost da AI ne služi samo uštedi vremena, već otvaranju prostora za kreativnost, inovacije i razvoj novih vještina. Ljudi bi, smatra on, mogli imati više prilike da realizuju projekte na koje ranije nisu ni pomišljali zbog nedostatka vremena ili resursa.
Primjer iz medicine: radiolozi su već “učinkovitiji”
Kako bi objasnio svoju tezu, Huang se osvrnuo na radiologe, jedan od najspominjanijih primjera u medicinskoj djelatnosti kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije. Prema njegovim riječima, AI je radiologe učinila znatno efikasnijima, olakšavajući im obradu slika, dijagnosticiranje i prepoznavanje potencijalnih abnormalnosti. To im ne samo da smanjuje broj rutinskih zadataka, nego im pruža više vremena za složenije slučajeve i interakciju s pacijentima.
Ovaj primjer pokazuje pravac u kojem bi se, prema Huangovoj procjeni, AI trebala kretati u cijeloj ekonomiji – povećanje efikasnosti, ne zamjena ljudi. Umjetna inteligencija može preuzeti ponavljajuće ili podatkovno zahtjevne poslove, dok bi ljudski rad ostao fokusiran na kreativnost, analitičko razmišljanje i donošenje odluka.
Huang je dodatno istaknuo da povećana produktivnost neće smanjiti broj poslova, nego će ih stvoriti još više. U ekonomijama koje rastu zahvaljujući tehnološkim inovacijama, historijski gledano, nastajale su potpuno nove industrije, zanimanja i tržišta rada. Isto očekuje i od AI revolucije – talasa novih prilika koje će zahtijevati drugačije kompetencije i otvarati prostor za dodatne specijalizacije.
AI kao partner, a ne prijetnja radnim mjestima
U konačnici, poruka šefa Nvidije je jasna: umjetna inteligencija nije neprijatelj radnika, nego njihov alat i partner. Prema Huangovom viđenju, budućnost poslova neće obilježiti masovna otpuštanja, već prilagođavanje, učenje novih vještina i stvaranje poslova kakvi danas možda ni ne postoje. AI bi mogla ubrzati i pojednostaviti svakodnevne zadatke, omogućavajući ljudima da se posvete onome što daje najveću vrijednost – kreativnosti, inovacijama i razvoju novih ideja.
Njegova vizija donosi nadu da nas ne čeka distopijski scenarij gubitka radne snage, nego transformacija tržišta rada koja bi, ako bude pravilno vođena, mogla dovesti do dinamičnijeg, produktivnijeg i ispunjenijeg radnog svijeta.