Na današnji dan 1977. godine, u avionskoj nesreći kod Sarajeva, život je izgubio Džemal Bijedić, tada jedan od najutjecajnijih političara bivše Jugoslavije. U nesreći su poginuli i njegova supruga Razija, kao i još šest putnika i članova posade. Tragedija se dogodila u trenutku kada je Bijedić bio na vrhuncu političke moći, a njegova smrt do danas je ostala obavijena brojnim sumnjama i kontroverzama.
Avion je tog dana letio iz Beograda prema Sarajevu. Bijedić je prethodno prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita na put u Libiju. Prema službenim informacijama, zbog loših vremenskih uvjeta avion je udario u vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao. Agencija Tanjug je prva objavila vijest da su svi putnici poginuli. Nakon što je obaviješten o tragediji, Tito je prekinuo putovanje i vratio se u zemlju kako bi prisustvovao Bijedićevoj sahrani u Sarajevu.
Sumnje i kontroverze
Već decenijama se postavljaju pitanja o stvarnim uzrocima avionske nesreće. Službena verzija navodi da je avion letio znatno brže od dozvoljenog i da je prilikom prilaza napravio neuobičajenu putanju u obliku „osmice“, što ga je odvelo direktno prema brdu Inač. Također je navedeno da je došlo do greške u procjeni visine.
Međutim, tadašnji šef tehnike u bazi JNA, koji je prvi stigao na mjesto nesreće, izjavio je da je visinomjer bio namjerno podešen da pokazuje veću visinu od stvarne. Rezultati većine istraga nikada nisu u potpunosti objavljeni, a porodici Bijedić godinama nije dozvoljen pristup dokumentima koji se nalaze u Beogradu. Ovakav odnos institucija dodatno je pojačao sumnje da se nije radilo o običnoj nesreći.
Bahrudin Bijedić, član porodice, godinama tvrdi da je Džemal Bijedić ubijen, te da je bio žrtva političkih snaga koje su imale interes da uklone mogućeg Titovog nasljednika. Prema njegovim navodima, na mjestu nesreće zatečene su osobe iz vojnih i sigurnosnih struktura, a pokušaji da se izvrši nezavisna istraga nikada nisu sprovedeni do kraja.
Život i političko naslijeđe
Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru, u uglednoj trgovačkoj porodici. Već u mladosti se povezao s komunističkim pokretom, a tokom Drugog svjetskog rata aktivno je učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi. Nakon rata obavljao je niz visokih političkih funkcija u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, a 1971. godine postao je predsjednik Saveznog izvršnog vijeća.
Smatra se jednim od ključnih ljudi u razvoju infrastrukture i privrede Bosne i Hercegovine, posebno u oblasti saobraćaja, vodovoda, kanalizacije i obrazovanja. Bio je blizak saradnik Tita i često spominjan kao njegov mogući nasljednik, što je dodatno hranilo teorije o političkoj pozadini njegove smrti.
Džemal Bijedić ostao je upamćen kao jedan od najomiljenijih političara svog vremena, posebno u Bosni i Hercegovini, za čiju se autonomiju i ravnopravnost dosljedno zalagao.