Cijene prirodnog gasa na veliko zabilježile su snažan rast od preko 40 posto tokom ovog mjeseca, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost na energetskim tržištima i među donosiocima odluka u Evropi. Prema podacima koje je objavila berzanska i finansijska grupacija London Stock Exchange Group, cijene gasa za isporuku u Ujedinjenom Kraljevstvu dostigle su najviši nivo u posljednjih šest mjeseci. Posebno se izdvaja jedan dan u kojem je cijena skočila za više od 14 posto, što analitičari ocjenjuju kao znak izuzetno nestabilnog tržišta.
Sličan trend prisutan je i u kontinentalnoj Evropi, gdje su veleprodajne cijene gasa također u porastu. Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja činjenica da su evropska skladišta gasa trenutno popunjena sa svega oko 52 posto kapaciteta, što je znatno ispod prosjeka za ovo doba godine. Ovakav nivo zaliha ostavlja malo prostora za manevar u slučaju dugotrajnog hladnog perioda ili dodatnih poremećaja u snabdijevanju.
Uzroci rasta i globalni pritisci
Stručnjaci ističu da je rast cijena rezultat kombinacije više nepovoljnih faktora. Prije svega, Evropu je zahvatio period hladnijeg vremena nego što se očekivalo, što je povećalo potražnju za grijanjem i ubrzalo trošenje postojećih zaliha. Istovremeno, isporuke ukapljenog prirodnog gasa, poznatog kao Liquefied Natural Gas, usporene su, posebno iz United States, koje su jedan od ključnih dobavljača za evropsko tržište.
Dio LNG pošiljki preusmjeren je ka azijskim tržištima, gdje su cijene često više i stabilnije, što dodatno smanjuje dostupne količine za Evropu. Ovaj globalni aspekt energetske trgovine pokazuje koliko je evropsko tržište izloženo međunarodnoj konkurenciji i promjenama u potražnji na drugim kontinentima. U takvim okolnostima, čak i manji poremećaji mogu dovesti do naglih i snažnih skokova cijena.
Posljedice po potrošače i tržište energije
Analitičari situaciju opisuju kao „savršenu oluju“, u kojoj se istovremeno susreću nepovoljne vremenske prognoze, niske zalihe u skladištima, geopolitički rizici i pojačano spekulativno trgovanje na berzama. Takva kombinacija stvara pritisak na cijene i povećava neizvjesnost u pogledu narednih mjeseci, posebno ako zima potraje ili se dodatno pogoršaju odnosi na globalnom energetskom tržištu.
Dugoročnije gledano, rast veleprodajnih cijena gasa gotovo sigurno će se preliti na krajnje potrošače. Iako se povećanja cijena energije obično ne odražavaju odmah na račune domaćinstava i privrede, analitičari upozoravaju da bi naredni obračunski periodi mogli donijeti osjetno veće troškove. To bi dodatno opteretilo budžete građana i povećalo inflatorne pritiske, posebno u zemljama koje su i dalje snažno zavisne od gasa kao osnovnog energenta.
U tom kontekstu, trenutni rast cijena ponovo otvara pitanje energetske sigurnosti Evrope i potrebe za diverzifikacijom izvora snabdijevanja, većim ulaganjima u obnovljive izvore energije i jačanjem kapaciteta za skladištenje gasa kako bi se ublažili budući šokovi na tržištu.