Teroristički napad u Bosanskoj Krupi nije prvi takav napad na policiju u BiH, nakon onih u Bugojnu i Zvorniku, ali je razlika ovaj put što je počinilac bio maloljetnik, očigledno indoktriniran radikalnom idelologijom, rekao je ekspert za društvenu bebjednost i zaštitu Edin Garaplija u intervjuu za srnu.
On je rekao da je u posljednjih nekoliko godina primjetna infiltracija selefijskih grupa i u islamsku zajednicu, jer su počeli primjenjivati strategiju “preuzimanja” iznutra.
Garaplija je rekao da vjeruje da se uzrok “zastranjenja” maloljetnika u Bosanskoj Krupi biti dokazan pred pravosuđem.
“Prema mom bogatom ratnom i poratnom iskustvu, ali i prema naučnim istraživanjima koja sam provodio u velikom broju domaćih i međunarodnih sigurnosnih projekata, nekoliko je osnovnih preduslova za vrbovanje mladih ljudi, kao što su: neimaština, zapostavljanje od porodice, izostanak pedagoškog, školskog i vjerskog obrazovanja o uticajima i posljedicama terorizma, odsustvo sistemskog bavljenja prevencijom i sprečavanjem formiranja i aktivnosti terorističkih djela”, rekao je Garaplija, odgovarajući na pitanje Srne koji je po njegovoj ocjeni osnovni uzrok da mladi ljudi, odnosno djeca uđu u terorizam.
Garaplija je podsjetio da su se nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisnici obavezali da će se riješiti svih stranih ratnika koji su se iz raznih pobuda infiltrirali u njihove redove.
“U entitetu FBiH tadašnji predstavnici vlasti, predvođeni Alijom Izetbegovićem, su odlučili da jednom broju stranih ratnika afroazijskog porijekla dozvole ostanak na tlu BiH, dajući im državljanstva i nove identitete. Jedan broj ovih radikala predvođenih teroristima registrovanim u međunarodnim bazama, ubrzo proširuju svoj uticaj i na pojedine državljane BiH”, istakao je Garaplija.
Garaplija je dodao da zajednički sprovode niz terorističkih djela protiv povratnika na prostoru cijele BiH, a posebno u centralnoj Bosni.
“Teroristi nisu prezali ni od najtežih oblika terorizma kao što su likvidacije postavljenim eksplozivnim napravama na kućama povratnika, te napad autobombom u Mostaru”, napomenuo je Garaplija.
REAKCIJA NADLEŽNIH BILA BRZA
Nakon ubistva jednog i ranjavanje drugog policajca u Bosanskoj Krupi prije nekoliko dana, što je okarakterisano kao teroristički napad koji je počinio dječak od 14-15 godina, Garaplija smatra da je reakcija nadležnih tužilaštava, Kantonalnog MUP-a i Sipe došla veoma brzo, te da su u uspješnoj policijskoj akciji privedena lica za koja je postupajuće tužilaštvo našlo elemente opravdane sumnje za povezanost sa izvršiocem terorističkog čina.
On je konstatovao da je počinilac ovog krivičnog djela brzom policijskom intervencijom onesposobljen i lišen slobode, a ovaj slučaj je kvalifikovan kao terorizam jer je riječ o napadu na službena lica u policijskoj stanici u trenutku obavljanja službene dužnosti.
“Nažalost, tom prilikom je jedan policajac zadobio teške povrede od kojih je preminuo na putu do bolnice, a drugi je teško ranjen i, zahvaljujući brzoj intervenciji ljekara, van životne je opasnosti”, dodao je Garaplija.
Garaplija kaže da je zlo terorizma univerzalno i na njega treba reagovati u skladu sa univerzalnim postulatima adekvatne, pravovremene i aktivne protivterorističke borbe, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i načela presumpcije nevinosti.
GORNjA MAOČA – “SINONIM NEPOSLUŠNOSTI RADIKALIZOVANIH GRUPA”
Komentarišući konstataciju Srne da određena područja u BiH nisu slobodna za djelovanje policijskih struktura u ovoj zemlji, poput Maoče, Garaplija je rekao da je selefijska zajednica u selu Gornja Maoča bila i ostala sinonim neposlušnosti radikalizovanih grupa.
Garaplija je podsjetio da su početkom 2010. godine združene policijske snage izvele akciju “Svjetlost” i izvršile raciju u selu Gornja Maoča u blizini Brčkog. Izvršeni su pretresi u cilju dokumentovanja kriminalnih djela, pri čemu je uhapšeno sedam pripadnika selefijske zajednice sa Nusretom Imamovićem na čelu.
“Na teret su im se stavljala djela za organizovani kriminal u vezi s krivičnim djelima napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline, kao i krivičnim djelima izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija”, podsjetio je Garaplija.
On je dodao da je uhapšenima određen jednomjesečni pritvor, ali da je on ukinut nakon 20-tak dana “što je samo po sebi predstavljalo presedan”.
“Nakon napada Mevlida Jašarevića 2011. godine na Amabsadu SAD u Sarajevu, za kojeg je utvrđeno da je boravio na području Gornje Maoče, Imamović je ponovo priveden sa još nekim svojim sljedbenicima, ali je opet ubrzo pušten, a Jašarević presuđen na 15 godina”, baveo je Garaplija.
On je dodao da nema mnogo informacija što se tiče Imamovića i daljeg postupka kada su ova dva procesa u pitanju, jer je on ubrzo sa kompletnom porodicom otišao u Siriju, gdje se pridružio radikalnom islamističkom pokretu u borbi protiv sirijskog poretka.
“Njegovo mjesto predvodnika selefijske zajednice u Gornjoj Maoči zauzeli su neki mlađi, koji su nastavili sa propagiranjem vjerskih običaja kojima se, na određeni način, njihove pristalice navode na naposlušnost institucijama i organima vlasti. Dakle, možemo zaključiti da je selefijska zajednica u selu Gornja Maoča bila i ostala sinonim neposlušnosti radikalizovanih grupa”, ocijenio je Garaplija.
NERIJEŠENI SLUČAJEVI UBISTVA LEOTARA I ATENTATA NA UGLjENA
Komentarišući činjenicu da mnogi stručnjaci za bezbjednost tvrde da veliki procenat terorističkih napada u svijetu u protekle tri decenije ima veze sa BiH, Garaplija je rekao da BiH u vrijeme kada je izašla iz rata nije imala razvijenu bezbjednosnu infrastrukturu da se suprotstavi formiranju terorističkih ćelija, kako na svom tlu tako i u inostranstvu.
“Pogrešnim procjenama tadašnjih političkih moćnika, mnogi strani ratnici afroazijskog porijekla su lako i bez detaljnih prethodnih provjera dolazili do državljanstva BiH i gotovo neometano širili svoj radikalni uticaj, vrbujući bosansku omladinu. Nakon tri decenije, pošto što su se svi uvjerili na pogubnost takve politike, formirane i ojačane zajedničke institucije BiH su počele sistemski rješavati taj univerzalni problem”, naglasio je Garaplija.
Garaplija je rekao da su doneseni zakoni protiv odlazaka na strana ratišta, radi sprečavanja finansiranja terorizma, te jačani kapaciteti domaćih pravosudnih i istražilačkih institucija.
“Riješena je većina terorističkih napada uz hapšenje počinilaca, ali je izostalo rješavanje niza onih najpoznatijih, kao što je aktiviranje eksplozivne naprave ispod službenog vozila Joze Leotara, zamjenika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, te atentata na Nedžada Ugljena, zamjenika direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju /AID/”, istakao je Garaplija.
On je konstatovao da se još čeka na hapšenje počinilaca i nalogodavaca ovih terorističkih djela.
PRIMJETNA INFILTRACIJA SELEFIJSKIH GRUPA I U ISLAMSKU ZAJEDNICU
Na konstataciju Srne da čelnici Islamske zajednice tvrde da je vrlo mali procenat džemata pristao da uđe pod okrilje Islamske zajednice, te pitanje koliko vehabije i ta činjenica utiče na terorizmam na području BiH, odnosno ocjenu da je BiH leglo terorizma, Garaplija je rekao da pripadnici selefijske zajednice nisu baš oduševljeni kada ih nazivaju vehabijama.
“Oni smatraju da su drugačiji u odnosu na pripadnike islamske zajednice u BiH i da upražnjavaju vjeru ispravno, a da su svi drugi `novotari`. To samo po sebi unosi razdor jer pojedine radikalizovane grupe ne priznaju državni poredak i islamsku zajednicu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, primjetna je infiltracija tih selefijskih grupa i u islamsku zajednicu, jer su počeli primjenjivati strategiju `preuzimanja` iznutra”, pojasnio je Garaplija.
Garaplija napominje da i među njima ima podjela na prihvatljivost takve strategije, jer su jedni “za”, a drugi protiv miješanja sa “novotarima” koji ne praktikuju vjeru prema selefijskim pravilima.
“Sama infiltracija tih `paradžemata` u džemate islamske zajednice ne predstavlja terorističku prijetnju jer su strateški opredijeljeni za preuzimanje iznutra, kako same islamske zajednice tako i njima bliskih političkih opcija”, napomenuo je Garaplija.
Poučeni lekcijama iz prošlosti i počinjenju niza terorističkih djela od pripadnika ovih radikalnih grupa, Garaplija smatra da sve institucije vlasti, ali i islamske zajednice u BiH trebaju biti na oprezu i procjenjivati njihov rad i aktivnosti, kako bi se prevenirali bilo kakvi pokušaji radikalizacije koji mogu dovesti do počinjenja terorističkih djela.
“Mislim da je takav način preventivnog djelovanja zakazao u Bosanskoj Krupi”, rekao je Garaplija.
POJEDINI PROPAGATORI SELEFIZMA PRIMAJU 3.000-4.000 KM MJESEČNO IZ ARAPSKIH ZEMALjA
Na konstataciju Srne da se u BiH propagiraju neki novi oblici islama i da se plaćaju oni koji ih praktikuju, te na pitanje koliko u tome ima prostora za legla terorizma, Garaplja kaže da postoje određena saznanja da su pojedini propagatori selefizma i predvodnici ovih grupa, njih 15-17, godinama dobro plaćeni iz fondova nekih arapskih zemalja, u rasponu od 3.000 do 4.000 KM mjesečno, u zavisnosti od njihovog nivoa obrazovanja.
“Zajedničko za sve njih je da su završili visoke škole na Bliskom istoku i da ne smiju na svojim predavanjima kritički napadati svoje donatore Islamsku zajednicu u BiH. Ko prekrši ta pravila ostaje bez pozamašne nagrade koja na godišnjem nivou iznosi 36.000 do 48.000 KM. Niko od njih ne plaća obavezne doprinose državi na isplaćene naknade, što samo po sebi dovoljno govori o njihovom poštovanju ustavno-pravnog poretka. A tamo gdje se ne poštuje društveno-politički sistem, tamo ima prostora i za vrbovanje radikalizovanih sljedbenika i maloljetnika za razna krivična djela, pa i za ona najteža kao što je terorizam”, zaključio je Garaplija.