U trenutku kada se globalna sigurnosna scena sve više komplikuje, a odnosi velikih sila prolaze kroz novu fazu preispitivanja i preslagivanja, Sarajevo je danas u fokusu međunarodne pažnje kao domaćin značajne NATO konferencije. Upravo o važnosti ovog događaja, ali i o širem kontekstu sigurnosnih izazova s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, govorio je stručnjak za sigurnost Edin Garaplija u emisiji Dan uživo.
On smatra da održavanje ovakvog skupa u glavnom gradu BiH nije slučajno, već da predstavlja jasan signal kontinuiranog interesa NATO saveza za ovu zemlju. Prema njegovom mišljenju, riječ je o nastavku dugogodišnje saradnje koja se postepeno razvija kroz različite programe i inicijative, a sve to ukazuje na činjenicu da se BiH sve više približava članstvu u Alijansi. Garaplija naglašava da se, uprkos političkim izazovima, nazire određeni nivo saglasnosti o tome da je sigurnosni okvir NATO-a ključan za stabilnost države, ali i za zaštitu investicija i ekonomskog razvoja.
Podsjetio je i na konkretne pomake koji su već napravljeni, poput uključivanja sistema civilne zaštite Bosne i Hercegovine u mehanizme Evropske unije, što vidi kao dokaz da je zemlja već djelimično integrisana u zapadni sigurnosni sistem. Proces približavanja NATO-u, kako ističe, nije apstraktan, već vrlo konkretan i mjerljiv kroz programe poput MAP-a, koji podrazumijeva jasno definisane reforme, procjene i unapređenje kapaciteta države.
Međutim, pored pozitivnih pomaka, Garaplija upozorava i na ozbiljne slabosti unutar sigurnosnog sistema. Posebno se osvrnuo na sve češće dojave o bombama u školama, tržnim centrima i drugim javnim institucijama, koje smatra dijelom šireg fenomena hibridnog djelovanja. Prema njegovim riječima, ovakvi incidenti ne mogu se posmatrati izolovano, već kao dio kompleksnijih pritisaka koji imaju za cilj destabilizaciju društva, posebno u osjetljivim političkim periodima.
Ističe da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje kada je riječ o modernim sigurnosnim standardima, kako u pogledu opreme, tako i u pogledu stručnog kadra. Kao jedan od ključnih problema navodi izostanak zakona o zaštiti kritične infrastrukture, naglašavajući da je to ozbiljan propust koji zemlju čini ranjivijom u odnosu na savremene prijetnje.
Dodatni izazov predstavlja i nedostatak dugoročnog planiranja. Garaplija upozorava da država nema razvijene strategije za krizne situacije, niti alternativne planove u slučaju poremećaja, bilo da je riječ o sigurnosnim ili energetskim krizama. Dok velike sile razmišljaju unaprijed i planiraju decenijama, u BiH se, kako kaže, takva praksa gotovo i ne primjenjuje, što može imati ozbiljne posljedice.
Govoreći o globalnim dešavanjima, poput potencijalnih sukoba na Bliskom istoku ili napetosti između SAD-a i Irana, ističe da bi i Bosna i Hercegovina mogla osjetiti indirektne posljedice, posebno kroz ekonomski sektor i cijene energenata. Ipak, vjeruje da će međunarodni odnosi na kraju težiti stabilizaciji, vođeni interesima velikih sila.
Na političkom planu, osvrnuo se i na promjene koje se dešavaju u Evropi, ističući da rastući pritisak građana za funkcionalnijim sistemima može imati odjek i u regionu. Međutim, upozorava da u Bosni i Hercegovini i dalje postoje snažne strukture iz prošlosti koje utiču na procese odlučivanja, te da bi njihovo slabljenje zahtijevalo ozbiljne sistemske reforme.
Posebno je ukazao na problem tzv. “duboke države”, koju opisuje kao mrežu međusobno povezanih političkih i ekonomskih interesa. Prema njegovim riječima, riječ je o obliku sistemske korupcije koji se održava kroz različite sektore društva. Iako zakonski okvir postoji, Garaplija smatra da je ključni problem u njegovoj nedovoljnoj primjeni, dodajući da bi ozbiljnija borba protiv korupcije morala početi praćenjem tokova novca i identifikacijom glavnih aktera.
Zaključno, njegova poruka je da Bosna i Hercegovina ima potencijal za napredak, ali da će taj put zavisiti od spremnosti institucija da odgovore na savremene izazove i da provedu nužne reforme koje će osigurati stabilniju i sigurniju budućnost.
Čitav intervju pogledajte ovdje