Evropski parlament je 22. oktobra usvojio najstrožu i najoštriju rezoluciju o Srbiji do sada, kojom je jasno i nedvosmisleno osuđeno sistemsko državno nasilje, represija i kršenje osnovnih ljudskih prava. Dokument predstavlja ozbiljno upozorenje vlastima u Beogradu zbog, kako se navodi, rastuće autoritarnosti, političke polarizacije i zloupotrebe državnih institucija protiv građana, novinara, opozicije i civilnog društva. Evropski parlament izražava duboku zabrinutost zbog sve izraženijih tenzija koje, ako se nastave, mogu prerasti u nasilje i ugroziti stabilnost zemlje.
U rezoluciji se posebno ističe podrška dijalogu između vlasti i studentskih predstavnika, koji su proteklih mjeseci iznijeli niz zahtjeva, uključujući i raspisivanje prijevremenih izbora. Parlament osuđuje upotrebu sile protiv mirnih demonstranata tokom protesta održanih 15. marta, uključujući upotrebu takozvanog „zvučnog topa“ i drugih sredstava prinude, što je ocijenjeno kao neprimjereno i protivno evropskim standardima o slobodi okupljanja. Evropski poslanici zahtijevaju sprovođenje nezavisne i transparentne istrage o tim događajima, kao i uspostavljanje mehanizama civilnog nadzora nad radom policije.
Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog izvještaja o korištenju akustičnih uređaja dugog dometa i prekomjerne upotrebe suzavca protiv civila, tražeći donošenje jasnih protokola o zakonitoj i proporcionalnoj upotrebi tehnologija za kontrolu masa. U dokumentu se ističe da je „srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije i urušavanje demokratskih institucija“, a kritikuje se i sve češće širenje teorija zavjere od strane najviših državnih funkcionera. Kao primjer se navodi izjava o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, koju su pojedini zvaničnici opisali kao „sabotažu ili teroristički napad“, bez dokaza.
Evropski parlament je osudio i nasilje nad studentima, posebno ukazujući na slučaj Marka Krička, te zatražio ispitivanje uloge pripadnika specijalnih jedinica u incidentima koji su pratili proteste. U dokumentu se oštro kritikuje djelovanje vladajuće stranke u organizaciji nelegalnog kampa u Pionirskom parku, poznatog kao „Ćacilend“, gdje su, prema navodima, osobe sa kriminalnim dosjeima napadale demonstrante pirotehničkim sredstvima i stvarale atmosferu straha.
Rezolucija poziva vlasti Srbije da omoguće siguran povratak građana koji su napustili zemlju zbog političke represije i da im garantuju slobodu i zaštitu od progona. Posebno su pomenuti bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović, označeni kao odgovorni za finansijske nepravilnosti i štetu povezanu s projektom izgradnje željezničke stanice u Novom Sadu. Evropski parlament zahtijeva da se obustavi isplata sredstava Srbiji iz Plana rasta dok se ne ispune osnovni demokratski i pravosudni uslovi, te da se uvedu ciljane sankcije pojedincima koji su odgovorni za narušavanje demokratskih normi.
Rezolucijom se takođe osuđuje nezakonita upotreba nadzornih softvera poput Pegasusa i Cellebritea, čime su, prema ocjeni Parlamenta, ozbiljno ugrožene privatnost i građanske slobode. Dokument zaključuje da su demokratski standardi u Srbiji značajno narušeni pod vlašću Aleksandra Vučića, a pokušaji Evropske narodne partije da ublaži ton i sadržaj rezolucije nisu uspjeli, što svjedoči o dubokoj zabrinutosti Evropskog parlamenta zbog političkog stanja u zemlji.